Arhiva

(Dnevnik.hr)

IPSOS PULS je za Dnevnik Nove TV proveo istraživanje - jesu li građani za ili protiv davanja autocesta u koncesiju te misle li je li moguće preko 700.000 zahtjeva za legalizaciju riješiti u dvije godine.

(Jutarnji list)
APSURDNO RJEŠENJE NAPLATE
* Za 13 km plaća se 10 kuna, kao i prije za 23 km
* Nova naplatna postaja, dionica kraća za 10 kilometara, a cijena ista kao prije!

Kako je to moguće? - zapitali su se stanovnici Ivanić Grada koji svakodnevno na posao putuju u Zagreb iznenađeni pomalo čudnom računicom Hrvatskih autocesta.

(Novi list)
Umirovljeni hrvatski general u akciji
* Ljubo Ćesić Rojs poručuje Vladi da se ili nagodi sa 66. pukovnijom ili zaboravi na koncesije. Pukovnija je gradila cestu za dva milijuna eura po kilometru, a u vrijeme Kalmete cesta se gradila za 15 milijuna eura po km, neka on prije bilo kakve referendumske inicijative objasni kako je to moguće, kaže Rojs

(Danas.net.hr)
Iskustva iz Rumunjske
Ne trebamo se bojati postaviti ovo montipajtonovsko pitanje kad govorimo o EU kao imperiju. Gledano iz rumunjske perspektive, šest godina nakon uključenja u strukture EU odgovor bi trebao biti jasan.

(Politika plus)
PORAZ VLADAJUĆIH
Vlast je priznala da nije sposobna učiniti ništa produktivno, a ispaštat će isključivo građani.
* Autoceste u Hrvatskoj bi prema odluci Vlade do kraja godine trebale otići u koncesiju. Riječ je o autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (Zagreb-Goričan, Zagreb-Lipovac-Osijek i Bosiljevo-Ploče) i Autocesta Rijeka Zagreb, a država bi trebala ubrati između 2,4 i 3,2 milijarde eura. Naravno, građani su pobjesnili, jer platili su izgradnju autocesta, a sad bi ih netko trebao dobiti ispod cijene - zbog čega se priprema referendum!

(Novossti.com)
Od dolaska Kukuriku koalicije na vlast hrvatski javni dug nastavio je rapidno rasti, popevši se od siječnja 2012. do ožujka ove godine sa 157 milijardi kuna na 180 milijardi kuna, što predstavlja oko 54 posto BDP-a. No to nije samo rezultat visokog proračunskog deficita nego i preuzimanja u javni dug niza Vladinih obaveza koje su se ranije skrivale izvan proračuna. Najveći skok dogodio se u prvoj polovici prošle godine, kada su u javni dug preuzete 9,2 milijarde kuna obaveza brodogradilišta, za koje su ranije bila izdana državna jamstva. Novi skok predstavlja prošlomjesečno zaduživanje za 3,3 milijarde kuna radi saniranja dugova zdravstvenog sustava.