Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

(Novi list)
Sredinom 1970-ih na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, upozoravaju iz MMF-a

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima


ZAGREB - Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je vlade razvijenih država da pomognu radnicima. Treba ih zaštititi, kažu iz MMF-a, od posljedica liberalizacije međunarodne trgovine, koja nakon svjetske krize iz 2008. postaje sve nepopularnija. Slobodna je trgovina, naime, djelomice urodila gubitkom radnih mjesta i osjećajem zanemarenosti kod velikog dijela stanovništva. To je dovelo do Brexita, dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a i do širenja populističkih pokreta. MMF smatra da države trebaju smanjivati socijalne nejednakosti i da radnike treba bolje plaćati. Taj »međunarodni financijski policajac« poziva vlade neka troše više novca za obrazovanje ljudi i za prekvalifikaciju radnika kako bi mogli raditi na bolje plaćenim radnim mjestima.


Ublažiti šokove

U zajedničkom izvješću koje su sastavili MMF i Svjetska trgovinska organizacija (WTO), od vlada se traži da ojačaju mreže socijalne sigurnosti zaposlenih i poduzmu ostale mjere kako bi se ublažili šokovi globalizacije. Slobodna je trgovina dovela do veće konkurencije i premještanja industrije sa Zapada u zemlje u razvoju. MMF procjenjuje da je iz SAD-a, primjerice, više od milijun radnih mjesta »odselilo« u Kinu.

– Više treba napraviti da bi se ublažile nedobrodošle nuspojave vidljive na nekim područjima, kao što su rast nejednakosti, gubitak radnih mjesta te dugotrajni ekonomski i socijalni problemi – rekla je Christine Lagarde, izvršna direktorica MMF-a.

Radnicima se može pomoći »poticanjem rasta i boljom raspodjelom dobara«, tvrdi Lagarde. Istina, MMF upozorava da za gubitak radnih mjesta u razvijenim zemljama nije kriva samo slobodna trgovina. Tome je najviše pridonio tehnološki napredak. Međutim, MMF je priznao da je problem i u tome što su usporedo s globalizacijom rasle i socijalne nejednakosti, što kod velikog dijela stanovništva stvara osjećaj prikraćenosti.

Mnoštvo istraživača već je proteklih godina upozorilo da plaće zaposlenih na razvijenom Zapadu već 40 godina stoje u mjestu, ili realno padaju. To je konačno potvrdila i skupina MMF-ovih stručnjaka, koji su objavili da »udio u nacionalnim dohocima, koji se isplaćuje radnicima, pada od 1980-ih godina«. Istodobno, kažu, povećava se udio kolača koji se preraspodjeljuje u korist kapitala. Radnici su u sve većem gubitku.


Okretanje sebi

– Udio rada u dohotku pada, što znači da plaće rastu sporije od produktivnosti, odnosno od količine proizvedenih dobara po satu rada. Rezultat toga jest da sve veći dio rastuće produktivnosti odlazi kapitalu – kažu stručnjaci MMF-a. Kad se udio radnika u ukupnom kolaču smanjuje, onda dohodovne nejednakosti rastu.

Primjerice, sredinom 1970-ih godina na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u, Japanu, Australiji i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, kažu iz MMF-a.

– Budući da se gospodarski rast usporio, sve je raširenija spoznaja da koristi od tog rasta nisu široko raspodijeljene. To je ojačalo zazor prema ekonomskoj integraciji i poduprlo politiku okretanja sebi – kažu stručnjaci MMF-a. Christine Lagarde predlaže vladama da povećaju minimalne plaće, tamo gdje je to moguće, kao i da ojačaju progresivno oporezivanje. To znači da bogati trebaju plaćati daleko veće poreze od siromašnih. »MMF-ova istraživanja pokazuju da će izbjegavanje pretjeranih nejednakosti pomoći gospodarskom rastu«, rekla je ovih dana direktorica MMF-a.

– Prvi i najvažniji korak jest da se uozbiljimo kad je riječ o uključivom rastu – poručuje Lagarde političarima. Kad stidljivo spominje frazu »uključivi rast«, Lagarde vjerojatno misli na daleko jasniju poruku koju je britanska premijerka Theresa May izdvojila kao najvažniju pouku političkog potresa koji se lani dogodio u Britaniji. To je pouka da države i njihova gospodarstva »moraju djelovati za sve ljude, a ne samo u korist povlaštene manjine«.

Čini se da od MMF-a – financijske institucije koja je desetljećima zaštitnik interesa kapitala, u svijetu uređenom po njegovoj mjeri – ne treba očekivati velike promjene u zaštiti radnika. Promatrači vjeruju da su se MMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija odjednom sjetile radnika zato što se boje da će negativne posljedice globalizacije potkopati slobodnu trgovinu, dovesti do jačanja protekcionizma, ali i do promjena u radu tih triju svjetskih institucija.

Britanski Financial Times podsjeća da su Sjedinjene Države oduvijek imale presudan politički utjecaj u funkcioniranju tih triju svjetskih institucija. Te institucije sada žele vidjeti kojim će smjerom krenuti Trumpova administracija. Nastoje izbjeći promjene koje je najavio novi američki predsjednik. Budući da je SAD sve veći uvoznik robe i da se njegov trgovinski deficit povećao na rekordnih 500 milijardi dolara, Trump je najavio da će uravnotežiti trgovinu s ostatkom svijeta, posebice s Kinom, Japanom i Njemačkom. Te tri zemlje proteklih su desetljeća postale najveće dobitnice slobodne trgovine u svijetu, jer imaju i najveće trgovinske viškove, najveći izvoz.


Mač protekcionizma

Stoga nije neobično da su dužnosnici MMF-a, Svjetske banke i WTO-a nedavno iz Berlina odaslali zajedničku poruku radi obrane slobodne trgovine u svijetu.

– Ograničavanje trgovine bilo bi poput samonanesene rane, rekla je Lagarde, tvrdeći da bi to naškodilo gospodarskom rastu u svijetu. Ona je još jednom pohvalila sadašnju »globalnu ekonomsku i financijsku arhitekturu«, upozorivši da »mač protekcionizma« visi nad svjetskom ekonomijom. Međutim, nije dugo trebala očekivati odgovor. Američki državni tajnik za trgovinu Wilbur Ross oštro je odvratio direktorici MMF-a da se »razmeće parolama« i da govori »besmislice«.

»SAD se ponaša manje protekcionistički i od Europe, i od Kine, i od Japana«, oštro je odvratio Ross u intervjuu Financial Timesu prošlog vikenda. »Mi imamo trgovinske manjkove sa svim tim zemljama. Zato one i govore o slobodnoj trgovini. U stvarnosti, pak, one provode protekcionizam. I svaki put kada nešto učinimo da bismo se obranili, oni to nazivaju protekcionizmom. To je besmislica«, izjavio je Ross. Prema njegovim riječima, Lagarde i drugi »parolaši« nastoje zaštititi sustav koji je pridonio tome da američki trgovinski deficit od 1970-ih godina naraste poput balona, na 500 milijardi dolara. Amerika, prema riječima Rossa, više neće tolerirati stvaranje njezinih trgovinskih manjkova da bi ostali u svijetu imali viškove.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Branko Podgornik
Foto: R. BRMALJ
Objavljeno: 20. 4. 2017.
Poveznica na izvor

HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

(Jutarnji list)
U slijetanju osobnog automobila njemačkih registracijskih oznaka na autocesti Dalmatina između odmorišta Jadovo i Zir smrtno su oko 12.1 ...
Opširnije
U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

(Poslovni.hr/Hina)
U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – rob ...
Opširnije
Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

(Novi list)
Gdje je taj rast?
Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju n ...
Opširnije