NOVI UDARAC NA DŽEP GRAĐANA: CIJENE VRLO VAŽNIH NAMIRNICA SKAČU DO 100 POSTO 'Ove godine dogodilo se sve loše što se moglo dogoditi'

(Jutarnji list)
NESTAŠICA
Jak proljetni mraz u travnju, potom višemjesečna suša, tuče, nikad brojniji i razorniji požari, poplave..., nizale su se prirodne nevolje u Hrvatskoj davši 2017. neslavni epitet godine elementarnih nepogoda.

NOVI UDARAC NA DŽEP GRAĐANA: CIJENE VRLO VAŽNIH NAMIRNICA SKAČU DO 100 POSTO 'Ove godine dogodilo se sve loše što se moglo dogoditi'


Jesen 'podvlači crtu' ispod takve godine u kojoj je proizvodnja hrane, tvornica na otvorenom, platila danak umanjenim urodom i njegovom nestašicom. Reakcija na to je podizanje cijena, a tu je i poskupljenje struje. Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima. Značajan skok cijena najavljuju voćari, povrtlari i drugi proizvođači, i do 100 posto, piše Glas Slavonije.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu kako će preživjeti poljoprivrednici s puno kultura zasijanih "pomalo” jer će negdje gubiti, negdje dobiti, pa će s raznovrsnošću kultura anulirati gubitke. No, stradali su oni sa specijaliziranim proizvodnjama, oslonjenima na jednu kulturu na veliko – najviše oni što su sijali soju, kukuruz i šećernu repu, čiji su prinosi, procjenjuje šef HPK-a Matija Brlošić, stradali i do 50 posto.

- Dosad je neku godinu znao obilježiti jedan problem, a ove godine sve što se moglo dogoditi – dogodilo se. Ipak, što se tiče nekih primarnih proizvoda – cijene im ne rastu, suncokret je čak nešto i jeftiniji nego lani kada je bio 2,30, a sada je 2,20 kuna. Cijene su za kukuruz malo skočile, 0,80 kuna uz 25 posto vlage, no imaju tendenciju rasta. No, što se tiče prihoda, oni će za OPG-ove biti manji jer je puno manje kilograma. Na sreću, ljetos skinute kulture nisu osjetile nepogode, pa su prinosi bili dobri, čak i iznad očekivanja. Struja na nas, primarne proizvođače, ne utječe. Njezino poskupljenje osjetit ćemo možda 0 i nešto posto jer ju mi ne trošimo u primarnoj proizvodnji. No, stočari će već osjetiti, njihovi ukupni troškovi zbog njezina poskupljenja rast će do 1 posto. Poskupljenje energenata najviše osjećaju povrtlari zbog grijanja zatvorenih prostora. Zato prerađivači i trgovci i na najmanje poskupljenje energenata odmah skaču s cijenama - kaže Brlošić.

Povrtlari nemaju dobre vijesti za potrošače i ističu kako je do skoka cijena već došlo, no poskupljenja neće stati. Ipak, ne likuju, nego strahuju, kaže vlasnica povrtlarskog OPG-a iz Punitovaca Blaženka Škorvaga, da će se to poskupljenje vratiti kao bumerang smanjenom prodajom, odnosno potrošnjom. Ali, kažu, veće cijene su neizbježne jer godina je bila pogubna za povrtlarske kulture. Kilogram cvjetače je sada za mnoge nedostižnih 15 kuna, salata također 15, a trebala je biti 10-12 kuna.

- Cvjetače nema dovoljno, pa će i dalje ići gore. Kupus na vreće je tri kuna kilogram, paprika je otišla gore i sada je osam, začinska paprika bila je 100, a sada je 120, krumpir se na veliko prodaje za tri, a inače je bio dvije pa i kunu i pol. Ići će i do 4 kune - nabraja Škorvaga Glasu Slavonije.

No, povrtlari su svjesni da i u poskupljenju, ma koliko ono bilo neizbježno, moraju biti racionalni, jer tu su trgovački lanci s uvoznom, jeftinijom robom i akcijama.

- Svaka peta godina bude ovakva - govori Škorvaga iz iskustva. Njezini troškovi, kaže, neće osjetiti poskupljenje struje jer njezina proizvodnja nema grijanje na ovaj energent.

– Općenito su se troškovi povećali. Jednom riječju – mi više radimo, a za manje novca. Jer, grijanje, nafta, otišlo je gore. S druge strane, kupci nemaju novca, a kupci na koje se oslanja dobar dio ponude su umirovljenici čija su primanja mala, no oni i takvim primanjima još uvijek hrane svoju djecu, pa i unučad - analizira Škorvaga.

Umirujuće vijesti za kupce nemaju ni voćari. Njihova borba s vremenskim neprilikama u nepogodama turbulentnoj 2017. počela je još u travnju, kada je voćnjake poharao jak proljetni mraz, nanijevši štetu od 800 milijuna kuna, a tolika je bila i od lanjskog mraza. Skok cijena već je vidljiv na voćnim vrstama koje se sada trže poput jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.

- Gore su otišle cijene kvalitetnih proizvoda, a ne nekvalitetne robe iz uvoza. Mandarina je u otkupu lani bila 2,20, a sada je 4,5-5, čak i 6 i više kuna. Kolega iz Dalmacije kaže mi da je lani imao veću proizvodnju, a ove će godine pet puta više zaraditi na mandarini. Jer, kaže, već ju prodaje po 7, a lani po 2,20 kuna - kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Frane Ivković. Najavljuje kako će sada, pred Novu godinu, cijene voća minimalno ići gore od 60 do 70 posto, a nakon Nove godine u odnosu na prošlu i do 100 posto pri čemu se misli na jabuku, krušku, mandarinu.

– Trgovački lanci prodaju jabuku već po 3,99 kuna, no to je već trulo ili lanjska berba, vani se tako prazne hladnjače. Poskupljenje struje, dakako, jedan je od razloga većih cijena jer ju koristimo za hladnjače i drugo - kaže Ivković.

Na ogorčenje mnogih ljubitelja slastica, znatno je poskupio i orah. Dosad mu je cijena na đakovačkoj tržnici bila 50, a sada je već 80 kuna kilogram. Predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić kaže kako u njegovu Jastrebarskom idu i do 100 kuna.

– Zbog proljetnog mraza urod oraha smanjen je za 35-40 posto. Bila je i suša, duga i jaka, visoke temperature vegetaciji nisu dale da se razvija u normalnim uvjetima i sve se to odrazilo na smanjenje prinosa tog jezgričastog voća - kaže Banjavčić.
 
 
Izvor: Jutarnji.hr
AUTOR:  Jutarnji.hr
Foto: Željko Hajdinjak / CROPIX
Objavljeno: 9. 10. 2017.
Poveznica na izvor


HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

(Jutarnji list)
U slijetanju osobnog automobila njemačkih registracijskih oznaka na autocesti Dalmatina između odmorišta Jadovo i Zir smrtno su oko 12.1 ...
Opširnije
U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

(Poslovni.hr/Hina)
U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – rob ...
Opširnije
Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

(Novi list)
Gdje je taj rast?
Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju n ...
Opširnije