Neposredna demokracija ili alat za političke manipulacije?

(Jutarnji list)
REFERENDUM
Je li referendum kao sredstvo neposredne demokracije postao sredstvom političke manipulacije?

Neposredna demokracija ili alat za političke manipulacije?


Je li referendum kao sredstvo neposredne demokracije postao sredstvom političke manipulacije? Zbog neuređene i manjkave zakonske regulative koja definira pravila za održavanje referenduma ovo se pitanje nameće već godinama, a eskaliralo je nakon objave predsjedničke kandidature pjevača i poduzetnika Miroslava Škore.

Škoro je pošao od postavke kako vlast pripada narodu, na nju nadovezao činjenicu da se predsjednika države bira neposredno te iz ove dvije premise izveo zaključak da segment vlasti koju obnaša šef države proizlazi iz naroda, te zatražio veće ovlasti - uime naroda.

Prvo što Škoro traži je pravo da sam, a da nikoga ništa ne pita, može raspisati referendum te da ima pravo zakonodavnog referenduma. To znači da Škoro može ponuditi zakon kakav želi, a ako većina glasa za njega, on odmah stupa na snagu. Škoro kaže da bi na referendum dao uvođenje eura, gospodarski pojas, izborni sustav.

Čim su vidjeli kamo Škoro cilja, ustavni stručnjaci su se uhvatili za glavu. Profesor Branko Smerdel je putem Facebooka odmah lansirao upozorenje da u Hrvatskoj nema uvjeta za održavanje referenduma sve dok se odlučuje većinom glasova onih koji su referendumu pristupili. Profesorica Sanja Barić također je reagirala i rekla da to što Škoro priča o referendumu ne drži vodu, a da su njegove teze opasne. Posebno jer je to područje neuređeno, te je izrazila nadu da će se napokon u saborsku proceduru uputiti prijedlog novog Zakona o referendumu.

Branko Smerdel     Foto: Dragan Matic / CROPIX

A prijedlog novog zakona je napisan i već dva mjeseca stoji u ladicama ministra uprave Lovre Kuščevića. Zašto ga nije uputio u zakonodavnu proceduru, nije poznato, a kako se trenutno koprca u aferama vezanim za stjecanje pozamašnog imetka, traži se njegova smjena, a Sabor će uskoro na ljetnu stanku, vjerojatno ga ni neće.

Jutarnji je uspio saznati bitne naglaske iz predloženog zakonskog teksta koji je, de facto, autorski rad bivše predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec. Upućeni u sadržaj prijedloga nas uvjeravaju da se bazira na švicarskom modelu u smislu da potiče dijalog između građana koji traže izjašnjavanje o pojedinom pitanju i parlamenta. Saboru bi se omogućilo da se izjasni o referendumskim pitanjima te da se omogući dogovor s inicijatorima referenduma što bi, postigne li se dogovor, značilo da je svrha referenduma ispunjena i da se ne treba održavati.


Želi veće ovlasti

Zanimalo nas je što Škoro misli o tome, to prije što su mu referendumi glavna točka programa s kojim izlazi na izbore. Osoba iz njegova tima odgovorila je da Škoru uopće ne zanima kakav je sadržaj zakonskog prijedloga ponuđenog Vladi, niti hoće li on biti upućen u proceduru. Škoro, bio je nedvosmislen njegov suradnik, želi veće ovlasti. Ako mu ih u redovnoj proceduri izmjena Ustava ne omoguće izvršna i zakonodavna vlast, on će ih osigurati sam preko referenduma - poruka je iz njegova tima.

Profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku, Mato Palić, tvrdi kako su netočne priče da je on pomogao Škori u sastavljanju programa s kojim ide u kampanju te podržava nastojanja da se u novom zakonu referendum definira kao sredstvo dijaloga. - To je moguće i logično rješenje. U Švicarskoj kod zahtjeva za ustavotvorni referendum parlament o tome raspravlja i može dati mišljenje, ali i kontraprijedlog. Zakonodavni referendum je moguć samo u odnosu na zakon koji je parlament donio - kaže Palić.

Profesorica Sanja Barić iz Rijeke ističe da referendum mora ostvarivati opću ustavnopravnu svrhu, a to je racionalizacija društvenog sukoba.

Sanja Barić    Foto: Tea Cimaš 

- Pojednostavljeno to znači da narod mora služiti mirnom rješavanju nužno sukobljenih mišljenja, interesa i stavova koji postoje u svakom društvu te istovremeno omogućiti kreiranje optimalnijeg rješenja za svaki problem koji se pojavi - kaže prof. Barić i ističe da u Hrvatskoj referendum funkcionira potpuno suprotno i zato što je loše reguliran otvara prostor za nove sukobe.

- Svaka referendumska inicijativa stvara deset puta više novih problema od postojećih. Od toga da nije jasno tko provjerava potpise, u kojim se rokovima moraju predati, gdje se mogu skupljati, do toga treba li se znati tko financira referendum i kada treba reagirati Ustavni sud.

Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever kaže da referendum može biti sredstvo dijaloga u normalnim, uređenim zemljama. - Političarima u uređenim zemljama to bi bilo dobro rješenje. No, u Hrvatskoj uz ovakvu političku elitu i vlast koja svaku inicijativu doživljava kao čin koji je uperen izravno prema njoj i njenom rušenju, to je teško moguće - kaže Sever i ističe kako je dijalog potreban, ali u ranoj fazi. Kada je riječ o zakonodavnim rješenjima, to znači da u samom začetku njegova donošenja treba uključiti različite dionike i dopustiti da svatko iznese svoje stavove.

Krešimir Sever     Foto: Davor Pongracic / CROPIX 

Sever kaže da u Hrvatskoj to nije slučaj i potkrepljuje ga baš primjerom izrade novog Zakona o referendumu. Sindikati su tražili da budu uključeni, a ministar Kuščević ih je pozvao da daju svog predstavnika u radnu skupinu. Tri sindikalne središnjice su odabrale svoju predstavnicu, dostavile o tome obavijest Ministarstvu uprave, no njihova predstavnica nikad nije bila pozvana ni na jedan sastanak.

- Nas vlast uzima kao suparnike, a ne kao nekog s kime treba razviti dijalog - kaže Sever i dodaje da nije realno očekivati da će Sabor otvoriti razgovor s inicijatorima referenduma u fazi kada su već prikupljeni potpisi.

Prof. Barić kaže da po njenim informacijama nacrt novog zakona koji vlada ne pušta u proceduru postavlja referendum kao smisleni instrument dijaloga između naroda i predstavničkog tijela. Zakonski prijedlog precizno definira sve radnje koje prethode referendumu, određuje rokove za skupljanje potpisa, za njihovu predaju, određuje tko ih kontrolira, u kojem roku... Definira se referendumska inicijativa, ali isto tako i protureferendumska te u skladu s preporukama Venecijske komisije navodi da vlast smije izraziti svoj stav, ali ne smije javnim sredstvima voditi protureferendumsku kampanju.

Sindikalist Sever koji ima svježe iskustvo s protureferendumskom kampanjom Vlade povodom njihove inicijative "67 je previše” kaže da protureferendumska inicijativa nije pitanje koje se događa dok traje referendum, nego puno prije.

- Treba povući znak jednakosti između ponašanja vlasti prije referenduma i onda kada do njega dođe - kaže Sever.

- Postoji niz pravnih praznina i nedorečenosti u postojećem zakonu. Nužno je produljiti rok za prikupljanje potpisa, definirati rok u kojem su građanske inicijative dužne prikupljene potpise predati u Hrvatski sabor i rok u kojem Hrvatski sabor šalje potpise na provjeru. Loše je riješeno i pitanje mogućnosti promjene odluke donesene na referendumu jer po postojećem rješenju se drugačija odluka može donijeti samo na novom referendumu - navodi prof. Mato Palić.


Švicarski  model

Profesor Robert Podolnjak, ustavnopravni stručnjak iz Mosta kaže kako je poznato jako malo informacija o novom zakonskom prijedlogu. Pitajući se što bi značilo preuzimanje švicarskog modela, kaže da u Švicarskoj i političke stranke mogu raspisati referendum (po prijedlogu kod nas ga ne bi mogle inicirati političke stranke, udruge i sindikati), ali je on prvenstveno mehanizam koji mogu koristiti građani.Ono što se Podolnjaku sviđa iz švicarskog uređenja odnosi se na prikupljanje potpisa.

Robert Podolnjak     Foto: Damjan Tadic / CROPIX 

- Tamo ih mogu prikupljati i političke stranke, a potpisi se mogu skupljati baš svugdje - kaže Podolnjak i navodi da je poanta u tome što lokalna tijela vlasti izdaju obrasce na kojima se prikupljaju potpisi, a onda ih njihove službe i provjeravaju. Kaže da je u malim sredinama lako provjeriti ima li potpisnik prebivalište u njihovoj općini te je li više puta ispunio obrazac.

Prema Podolnjaku, za švicarskim primjerom bi trebalo ići i u vezi s brojem potrebnih potpisa i vremena u kojem se trebaju prikupiti. Ističe da je za ustavnu inicijativu potrebno 100.000 potpisa koji se prikupljaju 18 mjeseci, a za zakon je potrebno 50.000 potpisa koji se moraju prikupiti u roku od 100 dana.

Sever ističe da nikako ne može poduprijeti ideju da se potpisi prikupljaju u uredima državne uprave jer bi to dio ljudi, posebno onih kojima su državne ili lokalne vlasti poslodavci, odvratilo od davanja podrške referendumu. Kaže da već sad davanje OIB-a kod dijela ljudi izaziva nelagodu jer se boje da bi poslodavac mogao otkriti da su podržali referendumsku inicijativu.

- Treba zakonski obvezati lokalne vlasti da moraju odobriti prikupljanje potpisa na javnim mjestima kojima prolaze građani ako štandovi ne bi ometali normalno kretanje te omogućiti elektronsko prikupljanje potpisa - kaže Sever koji se zalaže i za produljenje vremena za prikupljanje potpisa te smanjenje broja koji je potreban za raspisivanje referenduma. Kaže i da treba unaprijed propisati sadržaj pitanja koja se ne bi mogla postaviti te odrediti broj potpisa koji bi legitimirao inicijativu kako bi se provjerila dopuštenost pitanja, pa ako dobiju zeleno svjetlo, išlo bi se dalje s referendumskim aktivnostima. U prioritete ističe i transparentno financiranje referendumskih i protureferendumskih inicijativa.

Svi naši sugovornici naglašavaju potrebu da se referendum uredi i u Ustavu gdje bi se odredio broj ili postotak birača koji moraju izaći na referendum da bi on bio valjan, kao i definirati pitanja koja nisu podobna za ovu vrstu odlučivanja.
 
 
Izvor: Jutarnji.hr
AUTOR: Ivanka Toma 
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Objavljeno: 7. 7. 2019.

Izvješće o zahtjevu za raspisivanje državnoga referenduma građanske inicijative „67 je previše“

Izvješće o zahtjevu za raspisivanje državnoga referenduma građanske inicijative „67 je previše“

(NHS)
U nastavku prenosimo Zaključak koji je danas usvojen u Hrvatskom saboru, a vezano uz građansku inicijativu „67 je previše“. ...
Opširnije
Potpisan ugovor za gradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške

Potpisan ugovor za gradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške

(Večernji list)
Most Gradiška je dio planirane brze ceste od granice Republike Mađarske preko Virovitice i Okučana do granice s BiH.
...
Opširnije
Zašto i 14 – godišnjaci budućnost vide izvan Hrvatske?

Zašto i 14 – godišnjaci budućnost vide izvan Hrvatske?

(Večernji list)
Prema posljednjim projekcijama Eurostata u Hrvatskoj će krajem stoljeća na dva umirovljenika dolaziti jedan zaposleni građanin. Svatko z ...
Opširnije