Arhiva

(Dnevno.hr)
'western european bullshit'
Po povratku iz sjedišta Europske unije gdje je potpisao pristupni ugovor Hrvatske, predsjednik je svoje dojmove pretočio i u status na Facebook profilu, koji je pisao mobitelom, a koji je uskoro zatrpan komentarima (ne)zadovoljnika.

(Tportal)
NE TALASAJ, PRITAJI SE
Mijenja se vlast, mijenjaju se predsjednici uprava državnih tvrtki – takva je dosad bila hrvatska praksa. Hoće li se ona ponoviti i ovaj put, tek ćemo vidjeti. Za to vrijeme većina direktora javnih firmi pribjegava taktici – ne talasaj, pritaji se

(Novi list)
Dragutin Lesar o pristupanju EU
Strogo se zalažemo da se nakon današnjeg dana, a prije referenduma, u Hrvatskoj provede kvalitetna i široka javna rasprava o samom sadržaju

ANALIZA Novi državni proračun najkasnije za 60 dana
Proračun središnje države bit će najbolji pokazatelj ekonomske politike koju će voditi nova vlada. O trendu javne potrošnje ovisit će potreba za zaduživanjem, a o sklonosti reformama ovisit će mogućnost Hrvatske da na tržištu pribavi dovoljno novca za svoje potrebe i cijena zaduživanja
Marina ŠUNJERGA

(VJESNIK) Proračun središnje države bit će najbolji pokazatelj ekonomske politike koju će voditi nova vlada, a da će on morati pokazati sklonost vlade prema štednji i konsolidaciji fiskusa poručili su brojni analitičari, ali i bonitetne agencije. O trendu javne potrošnje ovisit će potreba za zaduživanjem, a o sklonosti reformama ovisit će mogućnost Hrvatske da na tržištu pribavi dovoljno novca za svoje potrebe i cijena zaduživanja.

(Novi list)
PRORAČUN: MILANOVIĆEVA EKIPA PLANIRA ZA 4 MILIJARDE SMANJITI DEFICIT U 2012. GODINI
Trošak povećanja mirovina iznosio bi oko 500 milijuna kuna, a uštede će se tražiti na rezanjima različitih subvencija, ugovora o djelu, intelektualnih usluga, te savjeta i vijeća

(Novi list)
Istraživanje Europske banke
Kućanstva u Zapadnoj Europi smanjila su iste troškove za znatno manjih 11 posto. U vrijeme krize Hrvati su ipak bolje prošli od Bugarske, Rumunjske, Srbije ili Makedonije
ZAGREB Čini se da je kriza građane pogodila puno teže nego što to pokazuje statistika. U dvije godine hrvatska su kućanstva potrošnju osnovnih živežnih namirnica smanjila za oko 36 posto, dok su kućanstva u zapadnoj Europi tu potrošnju snizila za 11 posto, pokazalo je istraživanje u 34 europske zemlje koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).