Nova Kukuriku vlada povećava samo mirovine

ZAGREB Plan nove vlade je smanjiti minus u državnoj blagajni u odnosu na ovogodišnji za četiri milijarde kuna, jer bi time, kako vjeruju, uspjeli spriječiti da na proljeće kreditne agencije Hrvatskoj daju kreditni rejting »junk«, odnosno smeće. Sugovornici iz Kukuriku koalicije priznaju da je to ambiciozan plan ali vjeruju kako je u proračunu za sljedeću godinu moguće smanjiti rashode za oko dvije milijarde kuna te da će još toliko donijeti povećanje prihoda. No, u Kukuriku koaliciji su svjesni da njihov plan umnogome ovisi i o prihodima iduće turističke sezone. Taj plan pada i u slučaju da banke odluče naplatiti 11 milijardi kuna kredita brodogradnje koje je država preuzela na sebe.
Na kraju bi u sljedećoj godini proračunski minus trebao biti oko 11 milijardi kuna, a jedina stavka na troškovnoj strani kojoj će biti dopušten rast su sredstva za isplatu mirovina.

Samo iz rada Fiksni troškovi

Dok ne osmisli nova pravila za dodjelu socijalne pomoći vlada neće moći smanjivati ni te izdatke, a za početak bi mogla napraviti analizu pa da se vidi koštaju li oni doista oko 13 milijardi kuna koji se isplaćuju preko nekoliko ministarstava. U tu skupinu ubrojeni su dječji doplatak, porodiljne naknade, naknade nezaposlenima što državu godišnje košta oko pet milijardi kuna. Fiksni trošak su i naknade braniteljima koje iznose oko dvije milijarde kuna. Država u idućoj godini neće moći izbjeći ni plaćanje gotovo 10 milijardi kuna kamata pa se tako fiksni trošak proračuna penje na preko 100 milijardi kuna. Cilj je, otkrivaju naši izvori, oko tog fiksnog dijela izgraditi ostatak proračuna na način da se smanje troškovi u odnosu na ovu godinu.

Od iduće godine država bi ponovo trebala usklađivati mirovine nakon što su dvije godine bile zamrznute. Prema sadašnjem zakonu mirovine bi već u ožujku trebale biti usklađene po švicarskoj formuli , ali unutar koalicije svi su već podržali izmjene zakona po kojima bi se kod slijedećeg usklađivanja, a to je u rujnu iduće godine, mirovine rasle prateći rast troškova života. To je godišnji trošak od najviše 500 milijuna kuna i nitko, tvrde naši sugovornici iz Kukuriku koalicije, u njihovom timu ne protivi se tom trošku. Međutim, ideja je da se ne usklađuju sve mirovine nego samo one proizišle iz rada.
– Bilo bi potpuno pogrešno štedjeti nekoliko stotina milijuna u više od stotinu milijardi kuna na ljudima koji nakon 40 godina rada dobiju dvije tisuće kuna mirovine, ali bi bilo pogrešno i da se skupa s povećanjem njihovih mirovina povećavaju, primjerice, saborske ili neke druge povlaštene mirovine, kazao nam je jedan budući ministar. O mogućnosti da se zbog štednje mirovine usklađuju sa samo 80 posto rasta troškova života, što je bio jedan od prijedloga, također se razgovaralo i prema našim saznanjima Hrvatskoj stranci umirovljenika to bi, s obzirom na financijsku situaciju, odgovaralo.

Prostor za štednju