Bez izmjena Zakona o radu nemoguće je smanjiti proračunske rashode

»Moramo pričekati njihov prijedlog proračuna. Na papiru se čini da ekonomski program nove vlade ide u pravom smjeru«, poruka je jedne od triju najjačih agencija za određivanje kreditnog rejtinga Fitch Ratingsa, koji kažu da se moraju donijeti nepopularne odluke o proračunskim rezovima. Fitch zaključuje da će vlada, uz slabiji rast prihoda, morati srezati rashode, posebno u segmentu mirovina, proračuna ministarstava i plaća u javnom sektoru. Bonitetne agencije, odnosno Fitch, Standard&Poor's i Moody's, donijet će odluku o cijeni zaduživanja, ovisno o tome hoće li zadržati kreditni rejting Hrvatske na istoj razini.

U Kukuriku koaliciji poručili su da će novi proračun donijeti uskoro odnosno najkasnije za 60 dana, ali budući premijer Zoran Milanović u medijima i dalje tvrdi da se neće dirati u plaće zaposlenika javnog sektora niti u mirovine.

Blagu poruku javnosti zamjera mu makroekonomist Željko Lovrinčević, koautor HDZ-ova Programa gospodarskog oporavka, koji ističe da je budući premijer morao poslati poruku o dubokim rezovima odmah nakon proglašenja izbornih rezultata.

»Problem Kukuriku koalicije je u sukobu različitih interesa članica koalicije, pri čemu prije svega mislim na Hrvatsku stranku umirovljenika«, kaže Lovrinčević. Smatra da Milanović kao predvodnik Kukuriku koalicije ima idealne predispozicije za provođenje reformi, s obzirom na to da tonemo u drugi ciklus recesije, prijeti nam pad kreditnog rejtinga, a pobjednici imaju većinu u parlamentu koja im omogućuje neometani rad.

Proračunski rashodi moraju se smanjiti za sedam milijardi kuna, izračunao je Željko Lovrinčević, a smatra da to nije moguće izvesti bez izmjene Zakona o radu

Zato makroekonomist poručuje da se mora izmijeniti Zakon o radu, s koalicijskim partnerom dogovoriti zamrzavanje indeksacije mirovina i smanjiti socijalne transfere kroz dogovore s ciljanim skupinama. »Proračunski rashodi moraju se smanjiti za 7 milijardi kuna«, izračunao je Lovrinčević, a drži da to nije moguće izvesti bez izmjene Zakona o radu. Misli da sindikati javnih i državnih službenika neće pristati na smanjenje prava pa je nužno zakonom omogućiti izmjenu kolektivnih ugovora odnosno ukinuti prava poput božićnice ili uskrsnice, ali i omogućiti lakše otpuštanje u javnom i privatnom sektoru.

»Cijeli javni sektor u širokom smislu ima od 20.000 do 25.000 ljudi viška«, tvrdi Lovrinčević, pa pojašnjava da u školstvu nema viška nastavnika, kao što nema ni viška medicinskog osoblja u zdravstvu, ali ima prostora za smanjenje broja ljudi u logističkim dijelovima sektora. U ministarstvima, agencijama, zavodima i javnim te lokalnim komunalcima, posebice onima koji imaju monopol na tržištu, sjedi većina viška radnika. Subvencije odnosno njihova revizija koju su čelnici Kukuriku koalicije spominjali kao prostor za uštedu neće po Lovrinčevićevu mišljenju donijeti očekivani rezultat ako za nju ne budu izravno vezane reforme odnosno izmjena Zakona o radu.

»Da biste smanjili subvencije, morate izmijeniti kolektivne ugovore, otpustiti dio zaposlenika i privatizirati dio sustava«, pojašnjava Lovrinčević. Fiskalna konsolidacija neće biti moguća ni bez zamrzavanja rasta mirovina, što će biti teško izvesti, s obzirom na to da je HSU u kampanji obećao povoljniji odnos mirovina i prosječne plaće.

I dok Lovrinčević iz pozicije analitičara koji je zagolicao javnost izjavom da ne postoje fiksne stavke u proračunu, nego da je sve podložno promjeni osim troškova za kamate na dug, daje prijedloge za rezove u proračunu, HNS-ov Dragan Kovačević, kao izgledni član izvršne vlasti oprezniji je u najavama i ne želi licitirati s razinom smanjenja proračunske potrošnje.

U proračunu postoje određene fiksne stavke, ali bi bilo dobro da se napravi repozicioniranje na rashodovnoj strani, kaže Dragan Kovačević pa pojašnjava da postoje stavke, poput troškova za obnovu, koje su u proračunu 15 godina, a nije jasno koliko su produktivne

»Sigurno je da ćemo dobro protresti proračun i napraviti sve da se rashodovna strana uskladi s ekonomskim mogućnostima zemlje«, kazao je za Vjesnik Kovačević. U proračunu postoje fiksne stavke, napominje ekonomski strateg HNS-a, pa dodaje da će proračun koji izradi nova vlada biti najbolji pokazatelj u kojem smjeru će ići ekonomska politika. »U proračunu postoje određene fiksne stavke, ali bi bilo dobro da se napravi repozicioniranje na rashodovnoj strani«, kaže Kovačević pa pojašnjava da postoje stavke, poput troškova za obnovu, koje su u proračunu 15 godina, a nije jasno koliko su produktivne.

Iako, međutim, Milanović tvrdi da će štititi mirovine i plaće državnih zaposlenika, jasno je da će proračun morati biti manji nego prošle godine. Naime, država neće imati povlasticu potrošiti 122 milijarde kuna, kao što je planirano u 2011., jer bi to značilo novi deficit od 14 milijardi kuna. U deset mjeseci država je akumulirala deficit od devet milijardi kuna, ali analitičari očekuju da će premašiti planiranih 4,2 posto BDP-a odnosno da će se približiti postotku od 5,5 posto. To bi značilo da će manjak iznositi oko 18 milijardi kuna. Kako se predviđa da će proračun rasti po stopi od 0,5 posto u tekućoj godini, a da nas u 2012. prema optimističnom scenariju čeka stagnacija ili novi pad ekonomije, rezanje deficita za jedan posto moguće je samo ograničavanjem proračunskih rashoda za 3,4 milijarde kuna.

A ograničiti deficit nužno je zbog poruke investitorima koji nam trebaju i iduće godine. Naime, moramo otplatiti 11,2 milijarde kuna obveznica, kamata i većih kredita samo tijekom 2012., što je moguće jedino refinanciranjem postojećih obveza odnosno izdavanjem obveznica. Da se danas zadužujemo, platili bismo kamatu veću od sedam 7 posto, a prinosi na postojeće obveznice kreću se od 7,4 do 8,56 posto. Prema planu otplate javnog duga, plasirat ćemo barem 10 milijardi kuna novih obveznica u 2012., pa je kreditni rejting nužno zadržati. »Ako se dogodi da kreditni rejting padne, onda Kukuriku koalicija nije dobro odradila posao koji je pred njima«, zaključak je Lovrinčevića.

Iz razgovora s Brankom Grčićem za Vjesnik podsjećamo da je ekonomski strateg SDP-a istaknuo kako je prva zadaća vlade osigurati zadržavanje postojećeg povjerenja investicijske zajednice. Grčić je svjestan da je 2012. prijelomna godina za Hrvatsku, ali ističe da u iduće četiri godine namjeravaju provesti ozbiljne reforme u javnim tvrtkama. »Javna poduzeća moraju u srednjem roku biti profitabilna, a ne opterećenje za proračun«, ističe Grčić. Ali ni reforme neće biti dovoljne za održanje kreditnog rejtinga, nego nova vlada mora osigurati i gospodarski rast. »To će biti jako teško zbog eksternih rizika i naših internih problema«, priznaje Grčić.

Novu vladu čeka teška zadaća, odnosno provođenje reformi u vrijeme najveće krize. Koje će se stavke potrošnje smanjiti i koga će rezovi zahvatiti, otkrit ćemo tek na nacrtu novog proračuna, ali treba napomenuti da će 2012. najvjerojatnije biti godina u kojoj će se razne socijalne skupine oprostiti s nizom »stečenih prava«.

Također, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da nova neće imati 100 dana poštede, jer okolnosti u kojima se hrvatsko gospodarstvo nalazi to jednostavno ne dopuštaju. HUP upućuje čestitke pobjednicima izbora i naglašava da gospodarstvo ove vapi za odlučnim potezima politike. »Sve je već analizirano i nema puno dvojbi o potrebnim mjerama i reformama; važno je pokazati odlučnost i provesti ih«, kažu, pa dodaju da polažu velike nade u novu vladu. HUP se bori za rasterećenje poduzetnika od previsokih nameta te da se državna birokracija reformira u servis gospodarstva.

»Jedino snažno i konkurentno domaće poduzetništvo jamči povećanje zaposlenosti, veće plaće, stabilne državne financije, više mirovine, bolje zdravstvo, obrazovanje. Ukratko, bolji standard života svih građana. Jedino nam snažno i konkurentno domaće poduzetništvo jamči uspješno snalaženje na najkonkurentnijem tržištu svijeta na koje ulazimo za godinu i pol«, kažu u HUP-u, pa napominju da povijesnu priliku ulaska na tržište od 500 milijuna potrošača nikako ne smijemo propustiti.

Država izdala 1,4 milijarde kuna trezoraca uz rekordne kamate