Zapisnik s 87. sjednice Izvršnog odbora podružnice Hrvatskih Autocesta Nezavisnog cestarskog sindikata

A. Kasunić - nakon prošlog Izvršnog odbora održali smo sjednicu u NHS-u zajedno s dopredsjednicima podružnice i Krešimirom Severom na temu monetizacije i prikupljanje potpisa za referendum. Na sjednici je bilo odlučeno da uputimo dopis vladi RH i zatražimo odgovor o pitanju monetizacije tj. dali vlada ima stvarnu namjeru prodaje autocesta, ako odgovor ne stigne do 15. srpnja organizirati ćemo prosvjed. Kako je bilo evidentno da odgovora neće biti krenuli smo u organizaciju prosvjeda. Moram tu reći da nikako ne možemo biti zadovoljni s odazivom, da se iz svake baze nije moglo prikupiti desetak ljudi to ne mogu razumjeti. Preuzimam dio odgovornosti i na sebe jer sam trebao obići sve tehničke jedinice i sam osobno animirati radnike. Također ne mogu razumjeti da tamo gdje smo najviše pomogli da radnici ostanu raditi je bio najmanji odaziv, razumijem da naplata ne može zbog smjenskog rada u velikoj mjeri ali održavanje je moglo doći u velikom broju.

Udruge civilnog društva koje su najavljivale dolazak su podbacile i nisu došle zbog nekih razloga, tako da i u budućnosti treba uzeti s rezervom njihove stavove i obećanja.

Cilj prosvjeda je postignut, bilo je jako puno novinara svi su prenijeli naše poruke, a i retorika Vlade se promijenila nakon toga.

09.srpnja održali smo sastanak i konferenciju za novinare s Hrvatskom udrugom poslodavca, sektorom za promet te su nas i oni podržali i rekli da su spremni aktivno sudjelovati u prikupljanju potpisa, ali i u bilo kojoj akciji vezano za referendum. To je prvi puta da je udruga poslodavaca podržala akciju jednog sindikata.

22. srpnja održan je sastanak predsjednika sindikalnih središnjica i udruga civilnog društva vezano za temu prikupljanja potpisa za monetizaciju i izmjenu Zakona o referendumu.

Svi predsjednici središnjica su da se ide u prikupljanje potpisa ali isto moraju potvrditi na svojim tijelima. Udruge civilnog društva su isto tako za takvu akciju ali po mom mišljenju, trebamo uzeti s rezervom jer ne znamo s kolikom infrastrukturom raspolažu, tj. koliko mogu uključiti ljudi u akciju prikupljanja potpisa.

Još jedan sastanak s predsjednicima središnjica je održan 27. kolovoza gdje su se dogovarale smjernice kako organizirati prikupljanje potpisa. Pojavio se i mali problem, udruga pod nazivom "Referendumski ustanak" najavila je prikupljanje potpisa za isto vrijeme početkom listopada za izmjenu Zakona o referendumu i još par pitanja koja nisu zakonita ali može zbuniti ljude, zato će se s njima obaviti razgovor da oni odustanu od svoje akcije i pridruže se nama a na taj način bi i lakše ostvarili svoje ciljeve.

08. srpnja je održan sastanak u Ministarstvu rada vezano za prezentaciju izmjena nekih važnih zakona za sve radnike i budućnost svih zaposlenih. Tako se mijenja Zakon o radu , Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, Zakon o otpremninama.

U ZOR-u je prijedlog da se mijenja:

- dnevni odmor bi se mogao smanjiti na 8 sati ali preostali dio dnevnog odmora od 4 sata se mora iskoristiti u tijeku sljedećeg tjedna

- ukidanje radne knjižice i elektronska baza podataka zaposlenih

- vaučeri za privremene poslove

- ugovor na određeno vrijeme, prvi može trajati više od tri godine ali sljedeći ugovor mora biti na neodređeno

Uskoro se predviđaju i neke nove izmjene koje će biti predstavljene u srijedu u Ministarstvu rada.

Održali smo sastanak s upravom ARZ-a da vidimo u kojem smjeru oni žele ići vezano za spajanje s HAC ONC-om. Oni su napravili i imaju spremno izdvojiti operativu naplate i održavanja, nalog ministra je da se spoje do 01. studenog ali nema smisla tada se spajati ako se čekalo do tad možemo i do 01 siječnja kada je logičnije spojiti se. Premda ja osobno mislim da je bolje ne spajati se radi i monetizacije ali i samog poslovanja.

Na zadnjem IO je rečeno da bi prilikom spajanja došlo do viška radnika (oko 170) u zajedničkim poslovima i upravama sektora. Upozorio sam pomoćnika ministra da ako do toga dođe - mora se voditi računa na koji način to napraviti i da se nikako ne smije dogoditi kao prošli puta , (fali nam desetak ljudi ajde skinuti ćemo kuhare napr.) obećano mi je da će se strogo voditi računa o efikasnosti i provesti analize bilo kakvih koraka u suradnji sa Sindikatom.

Prije para dana je išla izmjena Pravilnika o radu vezano za prikupljanje podataka putem video nadzora, kako postoje dva tumačenja Agencije za zaštitu osobnih podatak radnika nismo dali suglasnost na izmjenu nego smo zatražili dodatno mišljenje Agencije. Naime radi se o tome da ima jako puno korisnika koji se žale na naplatu cestarine, sustavom video nadzora se ne može provjeriti nepravilnosti ukoliko radnik ne da sam pristanak za to. Sada je dobiveno mišljenje Agencije da nije potrebno tražiti suglasnost za svaki događaj nego da vrijedi suglasnost dana potpisom ugovora o radu vezano za tehničku zaštitu imovine i radnika, a samim time i radnog odnosa radnika. Čekamo odgovor agencije.

AD II.

A.Kasunić - na poziv pomoćnika ministra za inf. ulaganja Marka Lončarevića Mijat je ušao u Savjet za monetizaciju autocesta, savjet u biti kontrolira konzultante na koji način bi se trebala provesti monetizacija. Nama je to dobro jer znamo što se događa iznutra a i imamo dostupnu svu dokumentaciju vezano za provedbu monetzacije.

U tom dokumentu su predložena tri modela: reprogram kredita, obveznice, i koncesija. Reprogram kredita je vezan uz državna jamstva pa se od toga odustaje, obveznice su zamišljene da prihod bude samo od cestarine pa nema zainteresiranih.

Koncesija je zamišljena tako da država jamči minimalni promet autocestom, da se obveže da neće ulagati niti graditi alternativne pravce tj državne ceste, da omogući dizanje cijena u vršnom opterećenju autoceste tj u sezoni, te da omogući koncesionaru dizanje cijene da ostvari prihod. Predviđa se koncesija na 40 godina i za to bi bila cijena od 2,4 milijarde do 2,9 milijardi, a za koncesiju od 50 godina cijena bi bila od 2,9 do 3,2 milijarde ovisno o jamstvu države. Za tvrtku koja bi održavala i naplaćivala posao se jamči dvije do pet godina uz broj radnika koji je zatečen. Nakon toga bi koncesionar zadržao tu tvrtku ili oformio novu a broj radnika bi bio sukladan potrebama, ostatak radnika ako bi bio višak bi bila dužna zbrinuti država.

M.Stanić - kako sam ušao u savjet za monetizaciju , moram prvo reći da su svi ti ljudi koji rade savjet imaju oko 30 godina, tu je i Asfinag koja je austrijska državna firma a nama savjetuje da idemo u koncesiju. Sad ćemo sačekati priliku da objasnimo stvari u nekom čitanijem mediju jer se radi o borbi nas koji smo protiv i većini građana po ispitivanju medija - i onih koji predstavljaju vladu. Oni ovo žele provesti da bi nadomirila desetak milijardi kuna, rekao sam da nemam protiv da idemo na obveznice. Neprihvatljivo je da se prodaje ili daje nešto što je najunosnije a to su autoceste. Nedavno na sastanku s ministrima sam pričao o ESOP modelu, najbolje bi bilo da mi budemo upravitelji autocesta i da radimo održavanje i naplatu. Mnogi stručnjaci smatraju da se ne može ovako na ovaj način napraviti koncesija. Koncesionar u pravilu sve dogovara ugovorom i ne može se napraviti ništa što nije ugovorom definirano, također savjetnici kažu da ne stoje iza podataka nego svatko tko se natječe mora sam provjeriti podatke. Ono što nama ide na rukuje Zakon o koncesijama u članku 10,11,12 koji kaže da se prije davanja koncesije mora napraviti, studiju opravdanosti davanja koncesije mora se posebno uzeti u obzir javni interes. Kako mi možemo provjeriti interes javnosti ako sve ankete pokazuju da su građani protiv.

Kćer tvrtku treba dovršiti pripajanjem ARZ-a, na sastanku u ministarstvu su svi odjednom počeli podržavati ESOP model i mislim da bi to mogli lako ostvariti. Postavio sam i pitanje dali se mi možemo javiti kao upravitelj autoceste. U tom slučaju bi trebalo prenijeti reference na HAC ONC s HAC-a i ARZ-a. Kako se vrijeme odmicalo tako se smanjivalo vrijeme koje se predviđalo da tvrtka operater održava autocestu. I ja i Anđelko smo u nekoliko navrata imali priliku prisustvovati sastancima gdje je ministar govorio da će uvjet biti da tvrtka kćer održava i naplaćuje autocestu onoliko godina koliko traje koncesija, sad je to dvije do pet godina a ako dođe do koncesije to može biti ništa, znači i nas su spremni prodati. Ako dođe do toga sjetite se što je bilo s AZM-om, krenuli smo s jednom trećinom plaće koju su imali u HAC-u da bi tek nakon 4 godine i dvije najave štrajka stigli do razine plaća koju su radnici imali prije koncesije. Trebamo učiniti i vidjeti kako izvući najbolje iz svake situacije, a prije svega napraviti sve da koncesija ne prođe.

S Bina istrom imamo odličan KU, dobru plaću, najpoželjnija je tvrtka u Istri, ali grade sve s našim novcem. Oni na kraju svake godine naplate od države dvadesetak milijuna eura i to ugrade u autocestu, a oni ubiru sav prihod, njihova je prednost što su oni gradili više nego upola jeftinije.

Uloga svih nas je da se maksimalno angažiramo, mi ćemo prikupljanje potpisa pomaknuti iza 15. desetog ako ne odustane ova udruga koja je najavila za početak listopada. Naši radnici i VI ćete se morati jače angažirati, jedino s kim nećemo su političke stranke. Nećemo istrčavati dok sve ne dogovorimo, malo će nas više koštati ali ćemo napraviti sve da troškovi budu što manji, Oko polovice rujna ćemo organizirati okrugle stolove i informirati javnost, na ovaj model s obveznicama građani mogu zarađivati oko 150 miliona eura godišnje.

Ono što mi moramo napraviti kao vodstvo sindikata je to da ćemo Vas poslije svakog sastanka izvještavati mailom o onom što može izaći u javnost jer će ipak Vas više malo pitati radnici.

Ono što se dešava s maticom HAC - je to da ukoliko ne budemo radili nešto za infrastrukturne objekte, HŽ i ostalo da sigurno neće raditi 230 radnika par kilometara autoceste, šansa je u tome da se oformi ured ili odjel za infrastrukturne projekte pa smo to i predložili ministarstvu i ti je krenulo, imenovanjem Guština kao voditelj ureda i to je šansa za spas HAC-a.

AD III

A.Kasunić - pošto je moja ideja bila da već sad zadužimo ljude koji bi bili za pojedine gradove i regije za pokretanje prikupljanja potpisa, a vezano za ovo što je govorio Mijat, predlažem da sačekamo do polovice mjeseca da vidimo tko ide s nama, a tad ćemo sazvati IO samo s tom temom i dati zadatke.

J.Tutić- na jednom od sastanaka direktor održavanja je iznio da će se smanjivati broj radnika u radionama, dali ima kakvih inforamacija o tome?

A.Kasunić- meni je obećano od strane uprave i nadzornog odbora da nikakvog smanjivanja operative neće biti, a uostalom nama svagdje fali radnika u radionama.

I.Antunović- nama na dionici fali radnika, pa sad tamo gdje su trebala raditi dvojica radi jedan radnik, da li itko vodi računa o tome?

A. Kasunić- ja sam predložio popunjavanje slobodnog radnog mjesta blagajnika s čistačicom iz TJO Županja, ali je to stopirano od strane voditelja s objašnjenjem da ne može raditi na taj način tj. da mu fali čistačica.

M. Vrljić- imamo velikih problema s čišćenjem smeća na odmorištima, bilo bi dobro uvesti komunalne redare koji bi naplaćivali mandatne kazne za prekršaje, samo vršenje nužde na odmorištima nama radnicima stvara užasne probleme.

A.Kasunić - po izvještaju sa zadnjeg NO planira se smanjiti broj radnika za 30 i to na način da devet radnika ode u izvanredno održavanje u HAC ONC, jer su se stekli zakonski uvjeti, ostatak radnika bi bio kod spajanja projektnih jedinica na slavonskoj dionici i ukidanja nekih projektnih jedinica. Napominjem da je ovo samo plan, do njega ne mora doći ukoliko se počne raditi za infrastrukturne projekte u većem obimu.

M.Kozina- imamo velike probleme u sustavu naplate cestarine, koji su uzrokovani tehničkim nedostacima i manjkom radnika.

A.Kasunić, M.Stanić- oformiti ćemo tim s naplate koji bi popisao greške i iznio ih upravi. U tim su predloženi i izabrani: Mario Kozina, Ivica Antunović, Miljenko Šalina, Božidar Katalinić, Stjepan Hrvoj, Jeroslav Jurašin. Zadužuju se da naprave popis nedostataka i problema koje bi iznijeli upravi na sastanku koji ćemo naknadno dogovoriti.

Izvršni odbor jednoglasno odobrava isplatu solidarnih pomoći na temelju medicinske dokumentacije i prijedloga sindikalnih povjerenika i to :

Petak Zvonimir (NP Brežnički hum) 2.500,00 kuna

Stipe Milardović (TJO Zagvozd) 2.500,00 kuna

Miroslav Lončarević (TJO Lučko) 1.500,00 kuna

Kristijan Knežević (TJO Sv Rok) 2.500,00 kuna

Marko Jurić (TJO Sv Rok) 2.500,00 kuna

Memorijalni turnir Miro Radan - Suvi (poginuli radnik) 500,00 kuna

Prijava povjerenika Zvonka Bilića se prima na znanje, te će se postupiti provjeri navoda i prosljeđivanju Upravi društva.

Zamolba Ljiljane Karlušić Grubišić se prima na znanje, te će se proslijediti upravi.