Rezultati ankete su, blago rečeno, poražavajući. Oni, naime, pokazuju da dvije trećine građana za otplatu kredita mjesečno mora izdvojiti najmanje polovicu svojih primanja te da mnogima kreditne obveze prelaze i ukupan iznos koji mjesečno unesu u kućnu blagajnu.

U kategoriji onih čije su kreditne obveze barem jednom bile veće od mjesečnih primanja našlo se čak 34 posto od nešto više od tisuću ispitanika koji su sudjelovali u anketi.

Dramatične sudbine

Velika većina ispitanika, tvrde u Udruzi Franak, danas je kreditno nesposobna. To je uvelike posljedica prošlogodišnjeg divljanja tečaja švicarskog franka, ali i nastavka recesije, koja je mnoge naše sugrađane bacila na koljena, a njihove živote odvela u pravcu prave socijalne drame. O tome, uostalom, dovoljno govore podaci sindikata, prema kojima je krajem studenoga prošle godine prosječna zaduženost po hrvatskoj obitelji prelazila 101.000 kuna.

U uvjetima nastavka gospodarske agonije i daljnjeg rasta nezaposlenosti banke imaju sve veći problem naplate kredita i kod stanovništva. Sva očekivanja govore da će “loši krediti”, na koje je krajem godine otpadalo 8,6 posto kredita koje su banke odobrile stanovništvu, u ovoj godini nastaviti rasti. Unatoč tome, u Udruzi Franak žale se na ponašanje banaka i tvrde da one ne pokazuju pretjeranu želju da se prezaduženim građanima izađe ususret. Štoviše, mnogi su već postali i žrtve ovrha, a puno ih je i kojima one u budućnosti prijete. Stoga velikoj većini njih ni ne preostaje drugo nego da do daljnjega vraćaju kredite po uvjetima po kojima su ih uzimali.

Tužbe bez efekta

Udruga Franak je u listopadu prošle godine čak podnijela tužbe protiv sedam najvećih banaka u Hrvatskoj, ali bez očekivanog rezultata.

Ni Vlada Jadranke Kosor , kaže Petra Rodik, autorica istraživanja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica udruge za zaštitu dužnika Franak, kao ni Milanovićeva ništa ne žele poduzimati kako bi zaštitili građane od potpune propasti.

- Nije nam to jasno jer same banke i država time režu granu na kojoj sjede. Rješenja postoje i vrlo su konkretna. Treba konvertirati sve kredite s deviznom klauzulom u kunske. Za one koji imaju kredite u francima, tražimo da se kamate vežu uz Libor, tako da svatko može znati što ga očekuje, odnosno kolika će mu rata biti, neovisno o tečaju.
 
Cijeli članak objavljen je u današnjem tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
 
 
Izvor: Jutarnji list
Autor: SergejTrajković, AdrianoMilovan
Objavljeno: 12. 3. 2012.