Žene na hrvatskom tržištu rada: Obrazovanije i neaktivnije
Žene bolje iskorištavaju mogućnosti obrazovanja nego muškarci, ali griješe prilikom izbora zanimanja, rečeno je na predstavljanju studije 'Položaj žena na hrvatskom tržištu rada'
Nikolina Plavčić
Bankamagazin - U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) većinu nezaposlenih čine žene sa čak 55 posto, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju studije 'Položaj žena na hrvatskom tržištu rada'.
Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ- a, izjavila je kako se najviše sa Zavoda zapošljavaju žene srednjeg obrazovanja, u životnom razdoblju od 25 do 29 godina i to najviše u uslužnim djelatnostima.
Zabrinjavajući je položaj žena od 25 do 49 godina kada bi žene trebale biti radno najaktivnije, a općenita povezanost s tržištem rada u tim godinama nije na nivou.
Tako je u tom životnom periodu 30 posto žena nezaposleno duže od pet godina. U prosjeku radnog iskustva imaju od jedne do pet godine, a trebale bi imati od deset do trideset.
Prema studiji, prilikom zapošljavanja, sigurnost radnog mjesta za žene je najvažnija, tako se izrazilo oko 48 posto sudionica ispitivanja, dok je manje od deset posto žena zainteresirano za zaposlenje gdje mogu razvijati svoju karijeru. Tako se najviše žena zapošljava u državnoj službi i uslužnoj djelatnosti.
Međutim, žene bolje iskorištavaju mogućnosti obrazovanja, nego muškarci, ali griješe prilikom izbora zanimanja.
Tako i odabir obrazovnog područja utječe negativno na stope zaposlenosti žena. «Moraju, dok nije kasno paziti na odabir zanimanja», upozorava jedna od autorica studije i stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković Pozaić. Ističe kako na području matematike i statistike ima jako malo žena, ali da su one koje su zaposlene na ovom području daleko uspješnije od svojih muških kolega.
"Žene su ekonomska snaga budućnosti jer nisu toliko prisutne kao muškarci, te njihov potencijal nije iscrpljen do krajnjih granica", izjavila je Crnković Pozaić.
Kod novčanih primanja nejednakost je prisutna gotovo svagdje, ali ta se razlika smanjuje s većim stupnjem obrazovanja. Nisko obrazovane žene primaju 63 posto plaće nisko obrazovanih muškaraca, dok je kod obrazovanih žena i muškaraca taj omjer 89 posto.
Također, zakonodavni okvir i socijalna politika daju ženama dvosmislene poruke za uključivanje na tržište rada, navodi se u studiji. "Ženama se šalje dvostruka signalizacija, zakon ih stimulira da budu neaktivne", ističe Crnković Pozaić.
Objašnjava da dječji doplatak smanjuje ponudu rada žena s niskim obrazovanjem jer se rad ne isplati, a naknada za rodilje stimulira registraciju na evidenciji nezaposlenih onda kada žena želi osnovati obitelj.
Mehanizam zaštite majčinstva i djeteta štiti žene od neprimjerenog ponašanja poslodavca, ali i stvara preferenciju za zapošljavanje muškaraca, navodi se u studiji.
Zabrinjavajući je položaj žena od 25 do 49 godina kada bi žene trebale biti radno najaktivnije, a općenita povezanost s tržištem rada u tim godinama nije na nivou.
Tako je u tom životnom periodu 30 posto žena nezaposleno duže od pet godina. U prosjeku radnog iskustva imaju od jedne do pet godine, a trebale bi imati od deset do trideset.
Prema studiji, prilikom zapošljavanja, sigurnost radnog mjesta za žene je najvažnija, tako se izrazilo oko 48 posto sudionica ispitivanja, dok je manje od deset posto žena zainteresirano za zaposlenje gdje mogu razvijati svoju karijeru. Tako se najviše žena zapošljava u državnoj službi i uslužnoj djelatnosti.
Međutim, žene bolje iskorištavaju mogućnosti obrazovanja, nego muškarci, ali griješe prilikom izbora zanimanja.
Tako i odabir obrazovnog područja utječe negativno na stope zaposlenosti žena. «Moraju, dok nije kasno paziti na odabir zanimanja», upozorava jedna od autorica studije i stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković Pozaić. Ističe kako na području matematike i statistike ima jako malo žena, ali da su one koje su zaposlene na ovom području daleko uspješnije od svojih muških kolega.
"Žene su ekonomska snaga budućnosti jer nisu toliko prisutne kao muškarci, te njihov potencijal nije iscrpljen do krajnjih granica", izjavila je Crnković Pozaić.
Kod novčanih primanja nejednakost je prisutna gotovo svagdje, ali ta se razlika smanjuje s većim stupnjem obrazovanja. Nisko obrazovane žene primaju 63 posto plaće nisko obrazovanih muškaraca, dok je kod obrazovanih žena i muškaraca taj omjer 89 posto.
Također, zakonodavni okvir i socijalna politika daju ženama dvosmislene poruke za uključivanje na tržište rada, navodi se u studiji. "Ženama se šalje dvostruka signalizacija, zakon ih stimulira da budu neaktivne", ističe Crnković Pozaić.
Objašnjava da dječji doplatak smanjuje ponudu rada žena s niskim obrazovanjem jer se rad ne isplati, a naknada za rodilje stimulira registraciju na evidenciji nezaposlenih onda kada žena želi osnovati obitelj.
Mehanizam zaštite majčinstva i djeteta štiti žene od neprimjerenog ponašanja poslodavca, ali i stvara preferenciju za zapošljavanje muškaraca, navodi se u studiji.
Preuzeto s: nhs.hr