Žele dati autoceste u koncesiju? Ne može bez referenduma!
(Index.hr)
KLJUČNI PODACI
• Radimir Čačić razmatra davanje autocesta u koncesiju
• Za 30-godišnju koncesiju Hrvatska bi dobila oko 3,5 milijardi eura
• U 30 godina autoceste bi zaradile više od 6 milijardi eura
O DAVANJU autoceste u koncesije mora se odlučivati na referendumu. Poruka je to Mijata Stanića, predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata, budućoj hrvatskoj vladi. "Vjerujem da nam neće biti nikakav problem prikupiti potrebne potpise za referendum. Sindikati su već jednom pokazali da su to u stanju napraviti", izjavio je Stanić za Index.
Staru priču o davanju autocesta u koncesiju ponovo je pokrenuo Radimir Čačić u razgovoru za jedan dnevni list. Predsjednik HNS-a i budući potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo smatra da se na ovaj način može zaraditi oko 3,5 milijardi eura. No, to bi istovremeno značilo da će Hrvatska svu zaradu koje autoceste ostvare u narednih 30-ak godina prepustiti privatnoj, najvjerojatnije inozemnoj kompaniji.
Koncesija bi taman pokrila HAC-ove dugove
Kratkoročna injekcija svježeg kapitala Hrvatskoj ne može škoditi, ali računica ima ogromnu rupu. Naime, Hrvatske autoceste u ovom trenutku imaju 22,7 milijardi kuna duga, od čega se oko pet milijardi odnosi na kratkoročne kredite, a ostatak su dugoročne obveze. Dakle, novac koji bi buduća vlada dobila od koncesionara bio bi taman dovoljan da pokrije HAC-ove dugove.
Istovremeno, HAC i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), koje Čačić planira spojiti u jednu firmu, godišnje zarađuju oko 1,5 milijardi kuna. Što znači da bi u narednih 30 godina zarada od autocesti iznosila više od šest milijardi eura. Tome treba pridodati i novac koji HAC svake godine uprihoduje od prodaje goriva, što iznosi dodatnih 1,5 milijardi kuna. HAC i Hrvatske ceste (HC), naime, od svake prodane litre goriva dobivaju 60 lipa. Taj novac u HAC-ovu će se blagajnu nastaviti slivati barem do 2016. godine, kada bi se ova odredba trebala ukinuti.
Objašnjenje ekonomske računice po kojoj je davanje autocesta u koncesiju isplativo pokušali smo dobiti od Branka Grčića, glavnog ekonomskog stratega Kukuriku koalicije. No, Grčić nam je kazao da je to pitanje koje moramo postaviti Čačiću, s obzirom da se radi o njegovom sektoru. Nažalost, predsjednik HNS-a na naše pozive nije se javljao.
Autoceste su vlasništvo građana
"Autoceste su razvojni projekt. One su vlasništvo svih građana", kaže Stanić, te upozorava kako će davanje autocesta u koncesiju ujedno značiti i poskupljenje cestarina. Vidimo to iz primjera autoceste Zagreb - Macelj i Istarskog ipsilona, na kojima je cestarina nakon davanja u koncesiju dvostruko poskupjela. "Ako vlada misli da su cijene cestarina niske, neka ih ona podigne pa da od toga ima koristi cijelo društvo, a ne samo privatni džepovi", kaže Stanić.
Kukuriku koalicija je u pravu kada ističe da je u Hrvatske autoceste, koje trenutno zapošljavaju oko 3000 ljudi, potrebno uvesti red. U administraciji HAC-a trenutno ima oko 300 ljudi viška, među kojima su mnogi zaposleni po stranačkim ili rodbinskim linijama. Međutim, najveći problem HAC-a, smatra Stanić, su ljudi koji upravljaju tom firmom.
"Mi smo još 2009. godine predlagali da se uprave svih javnih poduzeća raspuste i da se raspišu javni natječaji za te pozicije. Kada bi se izabrali najkvalitetniji stručni kadrovi, sigurno bi situacija u kojoj se nalazimo bila bolja", uvjeren je Stanić.
Da dosadašnji model upravljanja nije aktualan pokazale su i brojne korupcijske afere, za koje je HAC pravi rasadnik. "Ne možemo dalje tako funkcionirati, da svatko može pljačkati državnu firmu i ne odgovarati zbog toga zato što iza njega stoji neki ministar. Ali ni koncesije nisu rješenje", kaže Stanić.
Čak je i Sanader odustao od koncesije
Davanje u koncesiju autoceste A3, najprofitabilnije HAC-ove dionice, svojevremeno je, kada se državna blagajna ispraznila, razmatrao i Ivo Sanader. No, čak i on je odustao od ovog vida rasprodaje državne imovine. Argumenata protiv jednostavno je bilo previše.
"Protiv smo koncesije zato što bi to bilo pretvaranje razvojnog projekta u komercijalni, a onda važe druga pravila igre. Sve bi bilo podređeno zaradi, a autoceste nismo zbog toga gradili. Gradili smo ih zbog razvoja privrede i turizma. Eventualno podizanje cijena cestarine negativno bi se moglo odraziti i na turizam, kao i na povezanost svih mjesta u Hrvatskoj. Hrvatske autoceste trebale bi ići upravo u suprotnom smjeru i osigurati svim građanima što bolju povezanost", zaključuje Stanić.
Staru priču o davanju autocesta u koncesiju ponovo je pokrenuo Radimir Čačić u razgovoru za jedan dnevni list. Predsjednik HNS-a i budući potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo smatra da se na ovaj način može zaraditi oko 3,5 milijardi eura. No, to bi istovremeno značilo da će Hrvatska svu zaradu koje autoceste ostvare u narednih 30-ak godina prepustiti privatnoj, najvjerojatnije inozemnoj kompaniji.
Koncesija bi taman pokrila HAC-ove dugove
Kratkoročna injekcija svježeg kapitala Hrvatskoj ne može škoditi, ali računica ima ogromnu rupu. Naime, Hrvatske autoceste u ovom trenutku imaju 22,7 milijardi kuna duga, od čega se oko pet milijardi odnosi na kratkoročne kredite, a ostatak su dugoročne obveze. Dakle, novac koji bi buduća vlada dobila od koncesionara bio bi taman dovoljan da pokrije HAC-ove dugove.
Istovremeno, HAC i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), koje Čačić planira spojiti u jednu firmu, godišnje zarađuju oko 1,5 milijardi kuna. Što znači da bi u narednih 30 godina zarada od autocesti iznosila više od šest milijardi eura. Tome treba pridodati i novac koji HAC svake godine uprihoduje od prodaje goriva, što iznosi dodatnih 1,5 milijardi kuna. HAC i Hrvatske ceste (HC), naime, od svake prodane litre goriva dobivaju 60 lipa. Taj novac u HAC-ovu će se blagajnu nastaviti slivati barem do 2016. godine, kada bi se ova odredba trebala ukinuti.
Objašnjenje ekonomske računice po kojoj je davanje autocesta u koncesiju isplativo pokušali smo dobiti od Branka Grčića, glavnog ekonomskog stratega Kukuriku koalicije. No, Grčić nam je kazao da je to pitanje koje moramo postaviti Čačiću, s obzirom da se radi o njegovom sektoru. Nažalost, predsjednik HNS-a na naše pozive nije se javljao.
Autoceste su vlasništvo građana
"Autoceste su razvojni projekt. One su vlasništvo svih građana", kaže Stanić, te upozorava kako će davanje autocesta u koncesiju ujedno značiti i poskupljenje cestarina. Vidimo to iz primjera autoceste Zagreb - Macelj i Istarskog ipsilona, na kojima je cestarina nakon davanja u koncesiju dvostruko poskupjela. "Ako vlada misli da su cijene cestarina niske, neka ih ona podigne pa da od toga ima koristi cijelo društvo, a ne samo privatni džepovi", kaže Stanić.
Kukuriku koalicija je u pravu kada ističe da je u Hrvatske autoceste, koje trenutno zapošljavaju oko 3000 ljudi, potrebno uvesti red. U administraciji HAC-a trenutno ima oko 300 ljudi viška, među kojima su mnogi zaposleni po stranačkim ili rodbinskim linijama. Međutim, najveći problem HAC-a, smatra Stanić, su ljudi koji upravljaju tom firmom.
"Mi smo još 2009. godine predlagali da se uprave svih javnih poduzeća raspuste i da se raspišu javni natječaji za te pozicije. Kada bi se izabrali najkvalitetniji stručni kadrovi, sigurno bi situacija u kojoj se nalazimo bila bolja", uvjeren je Stanić.
Da dosadašnji model upravljanja nije aktualan pokazale su i brojne korupcijske afere, za koje je HAC pravi rasadnik. "Ne možemo dalje tako funkcionirati, da svatko može pljačkati državnu firmu i ne odgovarati zbog toga zato što iza njega stoji neki ministar. Ali ni koncesije nisu rješenje", kaže Stanić.
Čak je i Sanader odustao od koncesije
Davanje u koncesiju autoceste A3, najprofitabilnije HAC-ove dionice, svojevremeno je, kada se državna blagajna ispraznila, razmatrao i Ivo Sanader. No, čak i on je odustao od ovog vida rasprodaje državne imovine. Argumenata protiv jednostavno je bilo previše.
"Protiv smo koncesije zato što bi to bilo pretvaranje razvojnog projekta u komercijalni, a onda važe druga pravila igre. Sve bi bilo podređeno zaradi, a autoceste nismo zbog toga gradili. Gradili smo ih zbog razvoja privrede i turizma. Eventualno podizanje cijena cestarine negativno bi se moglo odraziti i na turizam, kao i na povezanost svih mjesta u Hrvatskoj. Hrvatske autoceste trebale bi ići upravo u suprotnom smjeru i osigurati svim građanima što bolju povezanost", zaključuje Stanić.
Izvor: Index.hr
Piše: Petar Vidov
Foto: Boris Kovačev / Cropix
Objavljeno: 14. 11. 2011.