Zatvor do čak pet godina za neisplatu plaća?
1. travanj 2011.| Suzana Varošanec
Radna skupina za izmjenu Kaznenog zakona predviđa novo kazneno djelo
(Poslovni dnevnik) Tko bez opravdanog razloga ne isplaćuje plaću radniku, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina! Tako glasi prijedlog Radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona koju je Ministarstvo pravosuđa zadužilo da u sklopu novih rješenja za reformu kaznenog zakonodavstva razmotri mogućnost uvođenja novoga kaznenog djela za poslodavce koji ne isplaćuju plaću.
Svi za strogoću
Petar Novoselec, profesor kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i član Radne skupine, s tim u vezi kaže da je rasprava pokazala da svi članovi smatraju da novo kazneno djelo treba regulirati jasno i strogo. "Postojeći zakon u biti omogućuje vođenje kaznenih postupaka po toj osnovi, ali praksa uopće ne poznaje nijedan takav slučaj", kaže Novoselec. Objašnjava da je kazneno djelo neisplate plaće na određeni način obuhvaćeno člankom 114. KZ-a. On regulira povredu prava na rad i drugih prava iz rada pa bi svakoga tko uskrati ili ograniči druga prava iz rada koja su utvrđena zakonom - to je isplata plaće - teoretski i danas moglo kazniti. Inače, postojećim zakonom zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. "No, kad bi se danas pojavio takav slučaj, on bi se mogao sankcionirati prema članku 114. KZ-a samo na osnovi šireg tumačenja te odredbe. Pitanje je kako bi je sudovi interpretirali. Stoga je teško reći kako bi takav slučaj na kraju završio", navodi Novoselec.
Odluka do ljeta
Iako se čini da raste volja za radikalnijom zaštitom radnika koji ne primaju plaću, otvoreno je više pitanja: što će Vlada konačno odlučiti i kako će se odrediti njezini članovi koji dolaze iz poslodavačkih redova te hoće li u međuvremenu na radnoj skupini doći do preokreta? Stvari će biti jasne vrlo brzo. Vlada planira prijedlog novoga KZ-a prije ljeta uputiti u prvo saborsko čitanje kako bi mogla u svojem mandatu završiti reformu kaznenog zakonodavstva.
Tko je kriv
Opravdani razlog
"Ne bi se mogao kazniti poslodavac koji je došao u stanje nemogućnosti plaćanja, a nije za to kriv. No jasno je da će svi u tom slučaju tvrditi da plaće ne isplaćuju iz opravdanog razloga. Pitanje što je opravdani razlog bit će najveći problem u sudskoj praksi", kaže Novoselec te navodi da treba razmisliti da se taj dio isključi iz nacrta rješenja.
Petar Novoselec, profesor kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i član Radne skupine, s tim u vezi kaže da je rasprava pokazala da svi članovi smatraju da novo kazneno djelo treba regulirati jasno i strogo. "Postojeći zakon u biti omogućuje vođenje kaznenih postupaka po toj osnovi, ali praksa uopće ne poznaje nijedan takav slučaj", kaže Novoselec. Objašnjava da je kazneno djelo neisplate plaće na određeni način obuhvaćeno člankom 114. KZ-a. On regulira povredu prava na rad i drugih prava iz rada pa bi svakoga tko uskrati ili ograniči druga prava iz rada koja su utvrđena zakonom - to je isplata plaće - teoretski i danas moglo kazniti. Inače, postojećim zakonom zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. "No, kad bi se danas pojavio takav slučaj, on bi se mogao sankcionirati prema članku 114. KZ-a samo na osnovi šireg tumačenja te odredbe. Pitanje je kako bi je sudovi interpretirali. Stoga je teško reći kako bi takav slučaj na kraju završio", navodi Novoselec.
Odluka do ljeta
Iako se čini da raste volja za radikalnijom zaštitom radnika koji ne primaju plaću, otvoreno je više pitanja: što će Vlada konačno odlučiti i kako će se odrediti njezini članovi koji dolaze iz poslodavačkih redova te hoće li u međuvremenu na radnoj skupini doći do preokreta? Stvari će biti jasne vrlo brzo. Vlada planira prijedlog novoga KZ-a prije ljeta uputiti u prvo saborsko čitanje kako bi mogla u svojem mandatu završiti reformu kaznenog zakonodavstva.
Tko je kriv
Opravdani razlog
"Ne bi se mogao kazniti poslodavac koji je došao u stanje nemogućnosti plaćanja, a nije za to kriv. No jasno je da će svi u tom slučaju tvrditi da plaće ne isplaćuju iz opravdanog razloga. Pitanje što je opravdani razlog bit će najveći problem u sudskoj praksi", kaže Novoselec te navodi da treba razmisliti da se taj dio isključi iz nacrta rješenja.
Preuzeto s: nhs.hr