Zadužuju nas za novih 18 milijardi kuna

Zadnje izdanje obveznica od 1,5 milijardi dolara u kombinaciji s prethodnim zaduženjem i dijelom sredstava prenesenih iz 2010. godine pokrilo je oko trećinu trenutačnih potreba, doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu financija, što znači da nam do kraja godine treba još oko 18 milijardi kuna. Taj će iznos biti prikupljen na domaćem tržištu izdanjem manje tranše eurskih i veće tranše kunskih obveznica.

Što se novih izdanja tiče, poznato je samo da će eurska obveznica biti izdana prije ljeta. Doznajemo da u odabiru tajminga nije presudan mogući debakl sa završetkom pristupnih pregovora o ulasku u Europsku uniju, jer ulagače, prema sugovornicima iz Ministarstva, zanimaju samo fundamenti, a pregovori su samo jedan od elemenata hrvatske gospodarske slike. Bitniji element u odabiru tajminga je možda stanje u eurozoni, a brigu Vladi uskoro bi mogla dati i Europska centrala banka, koja je najavila podizanje kamatnih stopa.

Nova tranša inozemnog duga prvi je put zaštićena od valutnog rizika, a umjesto milijardu i pol dolara na državni će račun uskoro sjesti 1,08 milijardi eura, a dug će u ožujku 2021. godine biti vraćen u eurima, naravno uz 6,671 posto kamate, što je 330 baznih bodova više od usporedivih desetgodišnjih američkih obveznica. Prvi put u povijesti zaštitu od valutnog rizika platit ćemo 0,05 posto više nego da je obveznica ostala denomirana u dolaru, što je u cijeloj priči možda i jedina pozitivna stvar ako se u obzir uzmu sva ranija nezaštićena dolarska izdanja na kojima smo zbog nepovoljnog kretanja tečaja izgubili oko dvije milijarde kuna. Dolar je u ovom slučaju zamijenjen za euro po tečaju od 1,3785.

Teški pregovori

Za nešto više od deset godina tako ćemo 1,08 milijardi eura plus kamate vratiti 58 posto Amerikancima, 20 posto Englezima, 19 posto ostatku Europljana i tri posto Azijcima. Kupci su uglavnom bili fond menadžeri, komercijalne banke i hedge fondovi.

Pregovori i road show vezani uz prodaju posljednjeg duga bili su iznimno teški i komplicirani, što zbog stanja na tržištu, što zbog krize u Japanu. No, interes je bio velik – pregovaralo se sa čak 315 investitora.

Kako bi im se Hrvatska prikazala u što boljem svjetlu, trebalo je na vrijeme, točnije 14. ožujka, isplatiti i 750 milijuna eura vrijedne obveznice izdane 2001. godine. Vraćeno je ukupno 862 milijuna eura, a novac za tu potrebu je, naravno, posuđen.

Kako bi država servirala obvezu iz 2001. godine, uzeta su četiri kratkoročna kredita u domaćim bankama. Najduži rok otplate – godinu dana, najveći iznos i najveću kamatu vratit ćemo Zagrebačkoj banci. Naime, banka je za normalno funkcioniranje države Ministarstvu financija posudila 300 milijuna eura uz 4,8 posto kamate. Po kamatnoj stopi od 4,172 posto na rok od šest mjeseci 175 milijuna eura posudio je Raiffeisen Centalbank, 150 milijuna Hypo, dok je uz najnižu kamatu od 3,9 posto 150 milijuna eura do kraja rujna posudio Erste.

Očekivani novi dugovi

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, rekao je za Business.hr kako je izdanje dolarske obveznice bilo očekivano te ističe kako mu je drago što je cijela priča pozitivno završila. Prema Šantiću, to i sva nova zaduženja mogla su se očekivati već nakon zadnjeg rebalansa proračuna u 2010. godini, no drago mu je da je ostvaren napredak.