Zahtjev za obranu postojećih odredbi ZOR-a lani je na referendumu potpisima podržalo 815.826 građana, od čega je valjanih bilo 717.149 potpisa, pa je Vlada prijedlog povukla iz procedure.

Hladni rat između Vlade i sindikata završen je 23. studenoga 2010., kad je potpisan i sporazum kojim je dogovoreno rješavanje spornih pitanja, a u ožujku je, nakon devet mjeseci, obnovljen i rad Gospodarsko-socijalnog vijeća, tako da je stvoreno povoljno ozračje da se najprije o mogućim promjenama ZOR-a postigne suglasje i Vlade i sindikata i poslodavaca, a tek zatim zakonske izmjene šalju u Vladinu i saborsku proceduru. Kako je Vjesniku kazao državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman, takvo suglasje postignuto je o izmjenama ZOR-a vezanim uz fleksibilizaciju radnog vremena i stoga su one odmah poslane u proceduru, bez čekanja da se postigne suglasnost i o drugim pitanjima.

»Ostaju nam još interesna pitanja sindikata i poslodavaca te pitanja otpremnina, produljenih primjena pravnih pravila i pravilnika o radu«, rekao nam je Rožman. Što se tiče produljene primjene pravnih pravila, koja uključuje i trajanje kolektivnih ugovora, taj dio ZOR-a se prema odluci Ustavnog suda, vezanoj uz sindikalnu inicijativu za raspisivanje referenduma, ne smije mijenjati do 20. listopada. Točnije, Vlada do isteka roka od godine dana od donošenja te odluke ne smije u proceduru poslati zakonski prijedlog koji bi bio suprotan potvrdnom odgovoru na referendumsko pitanje o tome treba li zadržati zakonske odredbe o produljenoj primjeni kolektivnih ugovora. Budu li izbori ujesen, sadašnja vlada neće ni stići predložiti izmjene ZOR-a u tom smislu, no usuglašavanje sindikalnih partnera o tom i drugim pitanjima se nastavlja, unatoč približavanju izbora.

»Ako se ZOR zbog izbora i prestanka rada Sabora ne stigne promijeniti, a dogovor socijalnih partnera bude postignut, on će obvezivati i buduću vladu, bez obzira na to tko će je sastaviti. Ostane li ova vlada, onda će je taj dogovor i politički obvezivati i trebat će ići u te izmjene što prije«, ističe Rožman.

Vlada je lani predložila da se produljena primjena kolektivnih ugovora ograniči na šest mjeseci, a sindikati su u studenome kao moguće kompromisno rješenje predložili rok od godine dana. Prema riječima predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, to je dobar temelj za postizanje konačnog dogovora. Sindikati i poslodavci uskoro bi na zajedničkom sastanku trebali iznijeti svoje zahtjeve vezane uz izmjene ZOR-a, no Sever pojašnjava da uz suglasnost triju socijalnih partnera treba i suglasnost Europske komisije. »ZOR je uvjet za poglavlje Socijalna politika i zapošljavanje koje je privremeno zatvoreno, tako da svako 'čačkanje' mora odobriti Europska komisija«, pojašnjava Sever.

Što se tiče odredbi o pravilnicima o radu, Sever kaže da se oni u zemljama EU-a ukidaju i zamjenjuju kolektivnim ugovorima ili sporazumima s radničkim predstavnicima. »Sindikati trenutačno preispituju do koje razine možemo ići. Ako bi se išlo na potpuno ukidanje pravilnika o radu, trebalo bi regulirati neke nadomjestke za one koji nemaju kolektivne ugovore. Idealno bi bilo da se uvedu kolektivni ugovori na svim razinama, međutim Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje koju je Hrvatska potpisala obvezuje na kolektivno pregovaranje, ali ne i na zaključenje kolektivnih ugovora«, pojašnjava Sever, koji je optimist kad su u pitanju budući odnosi Vlade i sindikata, regulirani sporazumom potpisanim u studenom. »Bitno je da Vlada neće ništa lomiti preko koljena i da neće biti dealova s poslodavcima u vezi s njihovim zahtjevima za fleksibilizacijom tržišta rada«, dodaje Sever.

Gotovo idilični odnosi Vlade i sindikata došli su do izražaja u povodu Praznika rada, kad su sindikalne središnjice odustale od organiziranja bilo kakvih prosvjeda, svjesne da za pregovaračkim stolom od Vlade u izbornoj godini mogu očekivati da će im izlaziti u susret više nego prijašnjih godina.

Prije godinu dana sindikati su 1. svibnja organizirali prosvjede, ali oni su zbog slabog odaziva doživjeli fijasko. Vladu je to ohrabrilo da predloži izmjene odredbi ZOR-a o kolektivnim ugovorima, ali time je inače razjedinjene sindikate natjerala na zajedničku akciju koju su podržali i građani. Zahtjev za obranu postojećih odredbi ZOR-a na referendumu potpisima je podržalo 815.826 građana, od čega je valjanih bilo 717.149 potpisa. Vlada je stoga početkom rujna prijedlog izmjena ZOR-a povukla iz procedure, pa je prema ocjeni Ustavnog suda otpala i potreba za održavanje referenduma. Sindikati su reagirali radikalno pa se tražilo i ukidanje Ustavnog suda, no strasti su ipak smirene pa su sporazumom Vlade i sindikata od 23. studenoga 2010. stvoreni temelji za obnovu socijalnog dijaloga, koji po ocjeni svih socijalnih partnera očito daje rezultate.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr