U četiri godine udvostručen broj ovrha nad mirovinama
Od mirovine koja je viša od prosječne državne plaće od 5300 kuna, umirovljeniku tijekom ovrhe ostaje pola ili dvije trećine takve plaće
(VJESNIK) U posljednje četiri godine broj ovrha nad mirovinama - što je do 1. siječnja ove godine provodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a od tada bi trebalo biti u nadležnosti Fine - gotovo se udvostručio! U prosincu 2006.
HZMO je proveo ustegu dijela mirovinskih primanja za 26.624 umirovljenika, dok je lani u prosincu ustega provedena nad mirovinskim primanjima njih 44.578, doznajemo u Odjelu za informiranje HZMO-a.
To znači da dok ne podmire sve obveze prema rješenju o ovrsi, ti umirovljenici primaju samo dio mirovine ili ukupnih mirovinskih primanja (mirovina i dodaci), pri čemu visina ustege ovisi o vrsti primanja i njihovu ukupnom iznosu, ali i o tome po kojoj se osnovi ovrha provodi. Umirovljenicima koji primaju mirovinu i dodatke, čiji je ukupan iznos viši od prosjeka RH (5300 kuna) - ako se ovrha provodi po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja, ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, ili štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti uzdržavatelja (dakle, kad se time bitno utječe na izdržavanje drugih osoba), izuzima se polovica prosječne plaće u državi. Ako je riječ o drugim osnovama za ovrhu, izuzimaju se dvije trećine prosječne plaće. Ako je, pak, riječ o umirovljenicima čija su primanja niža od državnog prosjeka, HZMO im je dužan ostaviti polovicu, ili dvije trećine njihovih prihoda.
Izuzetak su u oba slučaja ovrhe radi uzdržavanja djece, kod kojih se onima s primanjima većim od prosječne plaće ostavlja samo četvrtina državnog prosjeka (u prvoj polovici 2011. godine to je, na primjer, 1327 kuna), što je mjera kojom se štiti pravo djeteta. Kod mirovinskih primanja nižih od prosječne plaće zajamčeno je, pak, da nakon ovrhe radi uzdržavanja djeteta umirovljeniku mora ostati pola mirovinskih primanja.
Kako je 44.578 ovrha nad mirovinskim primanjima ipak relativno malo u odnosu na činjenicu da mirovinu prima oko 1,2 milijuna umirovljenika, valja naglasiti da postoje izuzeci, tj. mirovine i druga primanja nad kojima se ne provodi pljenidba. Od toga su, prije svega, izuzete mirovine niže od najniže plaće na državnoj razini. Za razdoblje od 1. lipnja 2010. do kraja svibnja ove godine to znači da se ovrha ne provodi nad mirovinskim primanjima ispod 2814 kuna. Prema podacima HZMO-a za prosinac prošle godine, to se odnosilo na približno 300.000 umirovljenika (oko 307.000 umirovljenika primilo je mirovinu ispod 3000 kuna), čiji su prosječni prihodi iznosili 2400 kuna.
Pljenidbi ne podliježe niti obiteljska mirovina koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja (vjerojatno više od pola među ukupno 237.000 obiteljskih mirovina, koliko ih je bilo u rujnu prošle godine), niti naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, zaštitni dodatak koji se isplaćuje uz mirovinu, kao ni naknada zbog tjelesnog oštećenja. Od pljenidbe je isključen i doplatak za djecu, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, te naknade plaća invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, objašnjavaju u HZMO-u. No, to samo znači da se ovrha ne može provesti na tim primanjima, ali se potraživanja mogu namiriti po drugim računima, ili pljenidbom imovine.
Sudska rješenja i uzdržavanje
Najviše se ovrha nad primanjima umirovljenika dosad provodio na temelju sudske zabrane. Njihov je broj od 2006. do 2010. porastao sa 18.849 na 30.495 slučajeva. Prije četiri godine 1762 umirovljenika primala su umanjenu mirovinu zbog nepodmirenih obveza uzdržavanja, a lani njih 3367. Istodobno, višestruko je smanjen broj dužnika kojima se od mirovine ustežu porezi ili carina - sa 132 slučaja s kraja 2006. na samo 8 na kraju 2010. godine.
Marijana Matković
Izuzetak su u oba slučaja ovrhe radi uzdržavanja djece, kod kojih se onima s primanjima većim od prosječne plaće ostavlja samo četvrtina državnog prosjeka (u prvoj polovici 2011. godine to je, na primjer, 1327 kuna), što je mjera kojom se štiti pravo djeteta. Kod mirovinskih primanja nižih od prosječne plaće zajamčeno je, pak, da nakon ovrhe radi uzdržavanja djeteta umirovljeniku mora ostati pola mirovinskih primanja.
Kako je 44.578 ovrha nad mirovinskim primanjima ipak relativno malo u odnosu na činjenicu da mirovinu prima oko 1,2 milijuna umirovljenika, valja naglasiti da postoje izuzeci, tj. mirovine i druga primanja nad kojima se ne provodi pljenidba. Od toga su, prije svega, izuzete mirovine niže od najniže plaće na državnoj razini. Za razdoblje od 1. lipnja 2010. do kraja svibnja ove godine to znači da se ovrha ne provodi nad mirovinskim primanjima ispod 2814 kuna. Prema podacima HZMO-a za prosinac prošle godine, to se odnosilo na približno 300.000 umirovljenika (oko 307.000 umirovljenika primilo je mirovinu ispod 3000 kuna), čiji su prosječni prihodi iznosili 2400 kuna.
Pljenidbi ne podliježe niti obiteljska mirovina koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja (vjerojatno više od pola među ukupno 237.000 obiteljskih mirovina, koliko ih je bilo u rujnu prošle godine), niti naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, zaštitni dodatak koji se isplaćuje uz mirovinu, kao ni naknada zbog tjelesnog oštećenja. Od pljenidbe je isključen i doplatak za djecu, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, te naknade plaća invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, objašnjavaju u HZMO-u. No, to samo znači da se ovrha ne može provesti na tim primanjima, ali se potraživanja mogu namiriti po drugim računima, ili pljenidbom imovine.
Sudska rješenja i uzdržavanje
Najviše se ovrha nad primanjima umirovljenika dosad provodio na temelju sudske zabrane. Njihov je broj od 2006. do 2010. porastao sa 18.849 na 30.495 slučajeva. Prije četiri godine 1762 umirovljenika primala su umanjenu mirovinu zbog nepodmirenih obveza uzdržavanja, a lani njih 3367. Istodobno, višestruko je smanjen broj dužnika kojima se od mirovine ustežu porezi ili carina - sa 132 slučaja s kraja 2006. na samo 8 na kraju 2010. godine.
Marijana Matković
Preuzeto s: nhs.hr