Traži se novi Bismarck
Goran Rotim, urednik vanjskopolitičkog magazina Paralele HTV-a, piše o problemima mirovinskih sustava današnje Europe i pokušajima različitih država da ih riješe
Goran Rotim Objavljeno 18.1.2011
(BANKA) Prvi umirovljenici na svijetu bili su Nijemci. Njihov prvi kancelar, ujedinitelj Njemačke u 19. stoljeću, grof Otto von Bismarck, postavio je u tada naprednoj ekonomiji sustave starosnih mirovina, zdravstveno osiguranje i radničko osiguranje u slučaju nesreće. Sve je dobro funkcioniralo, pa su drugi počeli prepisivati. No, tad je u Njemačkoj 7 radnika radilo, a jedan bi bio umirovljen.
Danas sve statistike vezane posredno ili neposredno uz temu mirovina, mirovinskih sustava, demografije ili budućnosti jednostavno su zastrašujuće. Evo nekih brojki:
• u današnjoj Europi na jednog umirovljenika dolaze jedva četiri radnika (u Hrvatskoj je omjer još puno lošiji, 1,2:1). Živi se sve dulje, radi sve kraće
• udio starijih od 65 godina u EU 25 (bez Rumunjske i Bugarske) od 1950. - 2000. porastao je s 9,1% na 15,7%. Očekuje se da će do 2025. porasti na 22,7%
• u stanovništvu dominira dobna grupa 50+
• očekivana životna dob za muškarce 84, a za žene 89 godina
• 2060.- 2 zaposlena na 1 umirovljenika
• stopa zaposlenosti 74% (što je ohrabrujuće)
• od 2015. stopa smrtnosti će prerasti stopu nataliteta u EU, a do 2060. već će jedna od 3 osobe biti starija od 65 godina.
• u današnjoj Europi na jednog umirovljenika dolaze jedva četiri radnika (u Hrvatskoj je omjer još puno lošiji, 1,2:1). Živi se sve dulje, radi sve kraće
• udio starijih od 65 godina u EU 25 (bez Rumunjske i Bugarske) od 1950. - 2000. porastao je s 9,1% na 15,7%. Očekuje se da će do 2025. porasti na 22,7%
• u stanovništvu dominira dobna grupa 50+
• očekivana životna dob za muškarce 84, a za žene 89 godina
• 2060.- 2 zaposlena na 1 umirovljenika
• stopa zaposlenosti 74% (što je ohrabrujuće)
• od 2015. stopa smrtnosti će prerasti stopu nataliteta u EU, a do 2060. već će jedna od 3 osobe biti starija od 65 godina.
Analiza koja uključuje razdoblje od 1950. pokazuje kako se pet godina nakon završetka II svjetskog rata u Europi radilo dulje nego li danas. Podsjetimo ovdje da je trend povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina u Njemačkoj planiran (mirno) do 2029. godine, a u Francuskoj (burno, uz masovne ulične prosvjede) do 2018.
Najveći dio zemalja Europe bazira svoje mirovinske sustave na različitim varijantama I, II i III stupa kakvih do prije nekoliko desetljeća nije bilo, ponajmanje ne u Bismarckovo vrijeme. U ovo naše vrijeme, udar recesije mirovinske sustave stavlja na veliku kušnju.
Werner Thum, predsjednik FERPA, Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, podsjeća kako su tijekom prve godine financijske krize mirovinski fondovi u svijetu izgubili više od 5 bilijuna dolara.
Najstariji su u sadašnjoj krizi, dakle, drastično osiromašili. Naravno, pritom su među zemljama različiti iznosi prosječne mirovine kao i omjeri zamjene plaće mirovinom što pokazuje sljedeća tablica:
Mađarska zaslužuje da je se spomene jer je nacionalizirala mirovinske fondove II stupa kako bi pomogla prvom stupu. Slovačka sprema sličnu odluku, a u Sloveniji, npr., u II stup uplaćuju i radnik i poslodavac.
Werner Thum, predsjednik FERPA, Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, podsjeća kako su tijekom prve godine financijske krize mirovinski fondovi u svijetu izgubili više od 5 bilijuna dolara.
Najstariji su u sadašnjoj krizi, dakle, drastično osiromašili. Naravno, pritom su među zemljama različiti iznosi prosječne mirovine kao i omjeri zamjene plaće mirovinom što pokazuje sljedeća tablica:
Mađarska zaslužuje da je se spomene jer je nacionalizirala mirovinske fondove II stupa kako bi pomogla prvom stupu. Slovačka sprema sličnu odluku, a u Sloveniji, npr., u II stup uplaćuju i radnik i poslodavac.
Većina zemalja EU 27 sad ide prema podizanju dobne granice na 67 godina, ali i izjednačavanju obveza muškaraca i žena. Europska komisija bavi se tzv. Zelenim dokumentom koji bi trebao prerasti u Bijeli.
Trebamo osigurati da mirovine budu ono zbog čega i postoje, a to znači osigurati maksimalnu potporu sadašnjim i budućim umirovljenicima kako bi živjeli dostojanstveno, lijepo je poručio predsjednik EK José Manuel Barroso.
Jedinstvenog EU-modela nema i neće ga ni biti. Ne bude li Europa rodila "nekog novog Bismarcka" oni koji dožive drugu polovicu stoljeća na sličan će način kao do sada plaćati cijenu bijele kuge, nezaposlenosti...
Trebamo osigurati da mirovine budu ono zbog čega i postoje, a to znači osigurati maksimalnu potporu sadašnjim i budućim umirovljenicima kako bi živjeli dostojanstveno, lijepo je poručio predsjednik EK José Manuel Barroso.
Jedinstvenog EU-modela nema i neće ga ni biti. Ne bude li Europa rodila "nekog novog Bismarcka" oni koji dožive drugu polovicu stoljeća na sličan će način kao do sada plaćati cijenu bijele kuge, nezaposlenosti...
Preuzeto s: nhs.hr