Toliko o rastu - industrijska proizvodnja tresnula 6,7 posto
(Business.hr)
BDP-u se ne piše dobro
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju pala neočekivano oštrih 6,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što najavljuje da bi i u prvom ovogodišnjem tromjesečju gospodarstvo moglo pasti.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u siječnju industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, pala za 1,2 posto u odnosu na prosinac prošle godine, a za 6,7 posto u odnosu na lanjski siječanj.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u siječnju industrija ojačala za jedan posto. Njihove procjene kretale su se od stagnacije do rasta proizvodnje za tri posto.
Time je nastavljeno slabljenje industrije, s obzirom da je u prosincu prošle godine proizvodnja pala za 0,6 posto.
"Ovaj je podatak loš, ali ne bih iz njega iščitavao trend za cijelu godinu. U prvom tromjesečju ove godine očekujem daljnji pad bruto domaćeg proizvoda za 0,5 posto, a pad industrijske proizvodnje to potvrđuje", kaže voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić.
U siječnju je proizvodnja na godišnjoj razini pala u svim segmentima. Najviše je, 20 posto, pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila 4,1 posto.
"Već su jučer objavljeni podaci o usporavanju rasta izvoza signalizirali pad industrijske proizvodnje. Pad proizvodnje posljedica je slabe osobne potrošnje u zemlji, oštre zime koja je usporila građevinske radove, ali i usporavanja rasta izvoza", kaže Stojić.
Paradoksalno je, kaže, da u proteklih pola godine, pa tako i u siječnju, bilježimo pad proizvodnje intermedijarnih dobara, što su različiti lohn i doradni poslovi, jer je u tom području Hrvatska bila tradicionalno najkonkurentnija. "Očito je da se situacija u tom području domaće industrijske proizvodnje pogoršava", ističe Stojić.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je u siječnju na godišnjoj razini za 9,3 posto, energije za 3,1, a kapitalnih proizvoda dva posto.