Tko bi ustvari morao štedjeti

Iako se predizbornim proračunom nisu dirali plaće, mirovine i socijalna davanja, hrvatska gospodarska situacija ne čini se nimalo perspektivnom - tvrtke i dalje propadaju, radna mjesta se gase, plaću ne prima 30 tisuća radnika, njima preko 100 tisuća ne uplaćuju se doprinosi, a manjka i 16 milijardi kuna za mirovine. U zemlji s 300 tisuća nezaposlenih, u kojoj mainstrem mediji upiru prstom u "lijene" Grke koji "ne žele vratiti novac koji su sami potrošili", a bankari pozivaju na stezanje remena koji već guši velik broj građana, svakodnevno se na dno povlači sve veći broj radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Istodobno, u maniri predizborne kampanje, vladajući i oporba kunu se u gospodarski oporavak bez dokidanja socijalnih izdataka, iako proračunske milijarde već godinama troše na nebrojene hirove. H-Alter donosi popis dijela proračunskih izdataka, koji bi se mogli nazvati svakako samo ne socijalno osjetljivim, a čijim dokidanjem bi se postojeći proračun mogao racionalizirati i prilagoditi kriznoj situaciji.

Sve za "mirovne" misije, "mirovne" misije ni za što

Unatoč smanjenu budžeta za vojne izdatke, hrvatski proračun je ove godine ostao lakši za gotovo pet milijardi kuna koje su sjele na račun Ministarstva obrane. Iako se gotovo dvije trećine dijela tog iznosa troši na plaće zaposlenika, MORH prema naputcima međunarodnih partnera ni u vrijeme financijske krize ne odustaje od opremanja i modernizacije hrvatskog vojnika novim oružjem. Umjesto tristotinjak milijuna, koliko se obično izdvaja za takve projekte na godišnjoj razini, za kupnju nove vojne tehnike u 2011. Hrvatska vojska je dobila 601 milijun kuna. A da u mirnodopskom razdoblju nova jurišna puška neće biti obješena o klin, pobrinule su se "mirovne" misije za koje Hrvatska godišnje izdvaja 324 milijuna kuna, od čega 75 posto za misiju u Afganistanu. Među državama angažiranim u toj misiji, Hrvatska je po izdvajanjima na 14. mjestu iako se, dakako, na tom mjestu ne nalazi po gospodarskoj snazi. No to nije sve - za doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj "sigurnosti" Hrvatska izdvaja još 67 milijuna kuna godišnje za članarinu u NATO-savezu. A da se nakon puškaranja po bijelom svijetu iskupe svi grijesi hrvatski vojnika, MORH je i ove godine uložio milijun kuna za odlazak na 19. vojno hodočašće u Lourdes. Sve ove izdatke političari pravdaju ugledom Hrvatske u međunarodnom okruženju te uvjerenju kako visoka razina sigurnosti sve više postaje važan faktor u procjeni zanimljivosti zemlje za ulaganja, naročito razvoj turizma. Istodobno, u svoju gospodarsku uzdanicu, odnosno turizam, Hrvatska je ove godine uložila "basnosnovnih" 239,5 milijuna kuna.

Skupe posljedice gotovog rata

Hrvatski državni proračun godišnje je opterećen i s između sedam i deset milijardi kuna koje se troše na rješavanje posljedica rata.Osim novca koji odlazi na mnogobrojne braniteljske privilegije, a kojeg zbog nesređenog registra dobivaju oni koji ih nisu zaslužili, država je i ove godine nagradila udruge branitelja iz Domovinskog rata u iznosu od gotovo 15 milijuna kuna. U Hrvatskoj trenutačno postoje 42 krovne braniteljske udruge, dok je onih manjih, lokalnih, prema nekim procjenama gotovo tri tisuće. Budući da ne postoje kriteriji za dodjelu sredstava, neke udruge za sportske igre ili obilježavanje obljetnica, dobivaju tek nekoliko tisuća kuna, dok one najglasnije, znane i kao Vladini glasnogovornici, dobivaju milijune. Primjerice, prije dvije godine udruga