Teret švicaraca: U jednom danu dužniji sam 3.000 eura
(Dnevno.hr)
POSLJEDICE DIVLJANJA TEČAJA
Digao sam kredit od 119.000 franaka odnosno 75.000 eura, otplaćujem ga gotovo pet godina, a sad sam dužan 112.000 franaka odnosno 98.000 eura. Cijeli mi je život u nekom stresu. Trpi sve... kao da nosite kamen oko vrata, rekao nam je Zagrepčanin sa stambenim kreditom u švicarskim francima.
Jačanjem srednjeg tečaja švicarskog franka na udaru se našao i B.P. (34) (podaci poznati redakciji) iz Zagreba, jedan od građana koji imaju ukupno gotovo 30 milijardi kuna kredita vezanih uz franak podignutih uglavnom u obliku stambenih kredita ili kredita za kupovinu automobila. U trenutku kada je dizao kredit u vrijednosti od 119.00 franaka za kupovinu stana od 50 kvadrata na zagrebačkoj Malešnici, nije ni sanjao da će gotovo nakon pet godina otplaćivanja kredita u jednom danu švicarski franak porasti za čak 2.79 posto i dosegnuti novi rekord od 6.725400 kuna. Na takav scenarij nisu ga pripremili ni ponajbolji financijski stručnjaci od kojih je tražio savjet razmatrajući hoće li kredit dignuti u eurima ili francima.
>>> Idemo dalje, bit će bolje… i druge laži zbog kojih Hrvati robuju 'švicarcima'
- U ponuđenom kreditu rata isplate u eurima iznosila je oko 3.400 odnosno 3.500 kuna dok je u slučaju franaka rata kredita iznosila 2.900 kn - ispričao nam je naš sugovornik, koji unatoč vrlo očitoj isplativosti švicarskog franka ipak nije prenaglio u odluci.
- Pomislio sam 'koja budala ne bi uzela kredit koji bi bio isplativiji za 20 %, ali posto nisam bio u potpunosti informiran, posavjetovao s financijskim stručnjacima. Rekli su mi da pripazim, jer bi se vjerojatno moglo dogoditi da bi svjetska kriza mogla uzrokovati porast franka, no naglasili su da bi u tom slučaju rast bilježio i euro. Nitko nije predviđao ovakvo divljanje franka - prisjetio se Zagrepčanin.
Nakon pet godina otplaćivanja 75.000 eura dužan je 98.000 eura
Rukovodeći se mišlju da je razlikama u ratama iznosila 500 kn, podigao je 119.000 švicarskih franaka stambenog kredita, a u sljedeća tri mjeseca uredno isplaćivao rate kredita u iznosu od 2.900kn. U sljedećih godinu dana, vrijednost švicarskog franka je pala stoga je rata iznosila 2.600 kuna.
- Međutim, nakon toga stanje se počelo mijenjati u suprotnom smijeru i nastala je ludnica. Moja rata sada iznosi 4.300 kn. Digao sam kredit od 119.000 franaka odnosno 75.000 eura, otplaćujem ga gotovo pet godina, a sad sam dužan 112.000 franaka odnosno 98.000 eura. U danu u kojem je franak sa 6,54 na 6,72 kune, odnosno 2,79 posto, moj je ukupan dug narastao gotovo 3 tisuće eura - priča nam naš sugovornik.
>>> Vlada traži vraćanje rate na razinu u vrijeme dizanja kredita
Obiteljski čovjek inače vrlo pozitivnog životnog stava, kroz smijeh i pomalo kroz šalu ipak ne može ne naglasiti apsurdnost situacije koja se u njegov dom uvukla preko noći. Situacija u kojoj je počeo kasniti s ratama, propadati u minus, biti podložan laganoj psihozi i neumoljivoj računici kako osigurati financijska sredstva za životne potrebe svoje obitelji, dogodila se izvan svih očekivanja i upozorenja.
- Cijeli mi je život u nekom stresu. Trpi sve... kao da nosite kamen oko vrata. Svjestan sam da svaki mjesec moram dati 4.300 kn da bih mogao mirno živjeti, a onda treba osigurati novac za režije, hranu, potrebe petogodišnjeg djeteta - naglasio je.
Prodaja zemljišta na moru jedini izlaz
Takve životne okolnosti obitelj s Malešnice primorale su na prodaju zemljišta i kućice na moru u iznosu od približno 100.000 eura, iako su, svjesni da bi ulaskom u EU uniju takvo zemljište doseglo i znatno veću vrijednost. Ipak nije klonuo duhom, pozitivnim stavom šali se na svoj račun i putem Facebook profila predlaže da je 'najbolje da se dogovorom vrijednost švicarskog franka zaokruži na 10 pa da je ljudima lakše izračunati'. S nešto ozbiljnijim tonom poručuje da bi banke zaista trebale pronaći rješenje za nastalu situaciju, a nemogućim ne vidi zatvaranje kredita u švicarskim francima i otvaranje novog u eurima.
>>> Guste Santini: Imam način za rješavanje situacije sa švicarcima
Gospodarska kriza kojoj je rast švicarskog franka još više dao na težini i vrlo optimističnom Zagrepčaninu zamaglila je svjetlo na kraju tunela. Teško se nazire kraj krizi kada se u obzir uzmu statistike prema kojima je u srijedu, 3. kolovoza 2011., srednji tečaj švicarskog franka vrijedi za 52.4% više u odnosu na 31. prosinca prošle godine. U prilog niti ne idu prognoze analitičara Raiffeisen banke prema kojima će se tečaj franka na visokim razinama zadržati najmanje do kraja 2011. što upućuje na to da hrvatski dužnosnici vezani valutnom klauzulom uz franak u ovoj godini neće imati priliku za konverziju duga u eure ili kune po povoljnom tečaju. No, jedino što možemo jest iščekivati rezultate 'konstruktivnih dogovora' koji se događaju iza zatvorenih vrata između predstavnika ministarstva financija i banaka.