SUPERNAČELNIK Stipe Petrina: Mogu preporoditi i Hrvatsku
(Slobodna Dalmacija)
PRVI ČOVJEK USPJEŠNE OPĆINE Primošten PREDAVAO NA SPLITSKOM EKONOMSKOM FAKULTETU TE PREDLOŽIO BANSKIM DVORIMA
Primoštenski model treba preslikati na cijelu državu. U protivnom ćemo postati zemlja bez imovine i više nećemo naći nikoga tko bi nam mogao dati kredite, jer nećemo imati čime jamčiti. Vanjski dug Hrvatske se od 1991. do danas povećao s 1,6 milijardi eura na 45-50 milijardi eura, u 20 je godina porastao 30 puta. Godišnji proračun je 120 milijardi kuna, a državna nam imovina, prema neslužbenim procjenama, vrijedi oko 60 milijardi kuna. Hrvatska je u dugu za tri godišnja proračuna ili tri četvrtine nacionalnog bogatstva. Tako dalje jednostavno ne ide, smatra Stipe Petrina, načelnik Općine Primošten.
Načelnika je udruga Alumni Ekonomskog fakulteta u Splitu pozvala da u četvrtak navečer održi predavanje studentima i profesorima o primoštenskom receptu za uspjeh, modelu upravljanja kojim se ta jedinica lokalne samouprave, čije je ukidanje 2000. predložio Državni ured za reviziju, za 10 godina pretvorila u najuspješniju jedinicu lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji. Petrina kaže da ga pozivaju iz cijele Hrvatske da održi ovakva predavanja, a održao ih je i u talijanskoj Toscani.
Velike tajne nema, stvari su vrlo jednostavne, ne smije se trošiti više nego što se ima. Prihode treba nastojati povećati, rashode smanjiti, administracija treba biti učinkovita, a ne mjesto za uhljebljenje podobnih. Štoviše, u Primoštenu načelnik, 11 članova Općinskog vijeća, članovi Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine komunalnog poduzeća i Turističke zajednice volontiraju u tri izborna ciklusa. Volontiranjem su uštedjeli 16,5 milijuna kuna, čime su podignuli multimedijalnu zgradu Općine od 2100 metara četvornih, u kojoj su, osim Općine, vrtić, komunalno poduzeće... ali i poslovni prostori koje iznajmljuju.
Nisam za davanje otkaza
Nas nekoliko zadužili smo se kao fizičke osobe i otkupili dug od Jadranske banke te smo uzeli kredit po šest posto kamate umjesto po 18 posto - rekao je Petrina. Najteže je bilo razbiti mentalni sklop ljudi da bolje ne može. Broj zaposlenih smanjili su na osam ljudi, a plaće od 30 do 50 posto ali i nakog toga bile su iznad županijskog prosjeka.
Proračunske su prihode povećali uvođenjem poreza na neiskorištene gospodarske objekte i zemljišta kojima se špekuliralo. - Danas je Primošten najuspješnija općina u Hrvatskoj. Nismo najveći ni najbogatiji, nego najbolje koristimo sredstva građana. Imamo učinkovitu administraciju. Stanovnicima općine, kojih je 2996, na raspolaganju je osam službenika, po svakom dođe 374 stanovnika, a u državnoj upravi Hrvatske radi 69.000 službenika - jedan na 64 stanovnika.
Naš općinski aparat je šest puta učinkovitiji od državnoga. Ne zalažem se ja za otkaze, ali da je državni aparat smanjiti za dvadesetak tisuća ljudi, velike bi se uštede postigle i taj novac bi se mogao usmjeriti u gospodarstvo. Jednog ćemo dana to doživjeti - misli Petrina koji zamjera državi centralizaciju sredstava, a decentralizaciju obveza na jedinice lokalne samouprave.