Stranci od 2003. u Hrvatsku uložili 24,7 milijardi eura: uglavnom naplaćivali dugove
(Novi list)
Ulažu samo u svoje
Priljev novih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete u 2011. godini procijenjen je na dosad najnižu razinu od samo 0,2 milijarde eura
ZAGREB Hrvatska je u razdoblju od 1993. do kraja prve polovine 2011. inozemnim izravnim ulaganjima ukupno privukla 24,7 milijardi eura stranog kapitala, što je oko 5.600 eura po stanovniku, pa iako to Hrvatsku relativno visoko pozicionira na ljestvici zemalja primatelja stranih investicija, ključni je problem nepovoljna struktura prikupljenih ulaganja, upozoravaju iz Hrvatske narodne banke. Tako polovicu ukupnih inozemnih izravnih ulaganja čine ulaganja u postojeće projekte (brownfield investments), a samo mali dio odnosi se na ulaganja u potpuno nove projekte (greenfield investments), koji izravno otvaraju nova radna mjesta i pridonose razvoju domaćeg gospodarstva, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Napominju kako na nepovoljnu strukturu ulaganja upućuje i činjenica da je najveći dio izravnih inozemnih ulaganja bio usmjeren na vlasnička preuzimanja u uslužnom sektoru, pri čemu je samo u djelatnosti financijskog posredovanja te trgovine na veliko uloženo gotovo 50 posto svih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku.
Premda se očekivalo da će uoči pristupanja Europskoj uniji inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku biti dinamizirana, recentni pokazatelji ne potvrđuju takva kretanja, ističu analitičari HNB-a navodeći da su tijekom 2010. i 2011. inozemni ulagači osjetno smanjili svoja ulaganja u Hrvatsku.
Iako bi u 2011. izravna ulaganja mogla nominalno premašiti ostvarenja u prethodnoj godini, najveći dio novih ulaganja ipak se odnosi na otplatu inozemnih dugova stranim bankama. Ako se isključe otplata dugova i tekuća neisplaćena dobit, koja pripada inozemnim vlasnicima, priljev novih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete u 2011. godini procijenjen je na dosad najnižu razinu od samo 0,2 milijarde eura.
Izravna ulaganja u Hrvatsku iznosom od 1 milijarde eura u prva tri tromjesečja 2011. blago premašuju ostvarenja iz istog razdoblja prethodne godine, no tek je manji dio tog iznosa uložen u nove proizvodne kapacitete, a veći je dio iskorišten za otplatu dugova inozemnim vjerovnicima.Isto tako, dio stranih vlasnika pretvarao je svoja dužnička potraživanja od domaćih poduzeća u vlasnički ulog, što je uvećalo vlasnička ulaganja, a smanjilo inozemni dug.
Sve te pokazatelje valja promatrati u svjetlu činjenice da je riječ o kriznim godinama i da su europske zemlje, tradicionalno najveći izravni ulagači u Hrvatsku, bile potresene financijskim i gospodarskim problemima. No, u isto je doba iznos pristiglih inozemnih ulaganja u nekim zemljama regije zamjetljivo nadmašio takve priljeve u Hrvatsku.