"Samo" 25 tisuća radnika bez plaće
(HRT) Problem neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa ipak nije tako velik kako se pretpostavljalo, a pokušat će se riješiti do 1. rujna, zaključeno je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Analiza stanja pokazala je da je broj radnika kojima se ne isplaćuju plaće između 18 tisuća i 25 tisuća, a onih kojima se ne uplaćuju porezi i doprinosi od 70 tisuća do 110 tisuća, rekao je predsjednik GSV-a Matko Bolanča.
Iako je taj broj manji nego što se pretpostavljalo, Bolanča ističe kako svaki radnik za svoj rad mora biti plaćen jer je to osnovno ljudsko pravo.
Zato su socijalni partneri danas donijeli mjere koje bi taj problem trebale riješiti do 1. rujna. Najveći je problem od 50 do 100 poduzeća u kojima je zaposleno između osam i 15 tisuća radnika, za koje treba pronaći rješenje putem modela restrukturiranja, stečaja ili likvidacije.
GSV smatra da će nedavno doneseni Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom omogućiti poduzetnicima da u roku od 90 dana reprogramiraju dugove i počnu uredno poslovati.
Porezna uprava, FINA i Regos omogućit će do kraja godine uz pomoć banaka brzu razmjenu podataka o neredovitom isplaćivanju plaća. Zaključeno je da će Porezna uprava ubrzano pokretati skraćene stečajne postupke nad tvrtkama bez radnika.
Do kraja ljetne sjednice Hrvatskoga sabora također treba donijeti propise koji će poduzetnicima koji su dužni radnicima i državi onemogućiti osnivanje novih tvrtki. Važno je da se nakon rješavanja problema sa sadašnjim tvrtkama neplatišama onemogući da se u budućnosti pojavljuju takve tvrtke, istaknuli su članovi GSV-a, prenosi Hina.
U nastavku objavljujemo cjeloviti tekst Mišljenja Gospodarsko-socijalnog vijeća:
Broj: 38/2011
Zagreb, 21. travnja 2011.
Nakon rasprave o Izvješću Povjerenstva za analizu problematike neisplata plaća te neuplate poreza i doprinosa i prijedlozima sustavnih rješenja vezanih uz neisplatu plaća te neuplata poreza i doprinosa, na osnovi članka 29. stavak 1. i članka 30. stavak 1. i 3. Poslovnika o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih radnih tijela, Vijeće je na 165. sjednici održanoj 21. travnja 2011. godine donijelo sljedeće
MIŠLJENJE
Gospodarsko-socijalno vijeće prihvaća izvješće Povjerenstva za analizu problematike neisplata plaća te neuplate poreza i doprinosa.
a) IZVJEŠĆE POVJERENSTVA ZA ANALIZU PROBLEMATIKE, NEISPLATA PLAĆA TE NEUPLATE POREZA I DOPRINOSA
1. TRENUTNO STANJE U SMISLU NEREDOVITOSTI ISPLATE PLAĆA
a) pretežiti broj poslodavaca kroz godinu uredno isplaćuje plaće, poreze i doprinose svojim radnicima (92-96%)
b) znatan broj poslodavaca kroz godinu svojim radnicima isplaćuje „neto plaće“, a obvezne doprinose i poreze uplaćuje neredovito (5% -8% odnosno 70 do 110 tisuća radnika)
c) postoje radnici koji imaju kašnjenja u isplate plaće od nekoliko mjeseci (1,3-1,8% odnosno 18 do 25 tisuća )
2. RAZLOZI ZA NEREDOVITOST ISPLATE PLAĆA SU ZBOG:
a) Objektivnih okolnosti kao što su:
1. Nelikvidnost
- Neredovito plaćanje kupaca
- Produženi dani naplate (preko 60 dana)
- Pad potražnje za robom i uslugama radi pada kupovne moći i rasta nezaposlenosti
2. Nekonkurentnost i neučinkovitost poslovanja koji dovode do neprofitabilnosti
- Neoptimizirano poslovanje: veliki troškovi, mala prodaja
- Bitno promijenjeni uvjeti poslovanja na tržištu
- Neučinkovito upravljanje javnim poduzećima
b) Subjektivnih okolnosti kao što su:
1. Neodgovornost poslodavaca koji manipuliraju postojećom zakonskom regulativom i isplaćuju neredovito bruto ili neto plaće „zato što to mogu“ te tako stvoreni ekstraprofit kanaliziraju u druga područja
2. Izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa
Neki se poslodavci, ponekad i u suradnji s radnicima, koriste različitim putevima (kompenzacije, cesije i sl.) i sredstvima za isplatu „neto plaće“ (isplate u bonovima i robi), kako ne bi uplatili poreze i doprinose
3. ZAKONSKA REGULATIVA ISPLATE PLAĆA
Osnovne zakonske norme su definirane kroz zakone kojima se uređuju radni odnosi, plaćanje poreza i doprinosa, ovršni postupak i ostale zakone i u potpunosti uređuju slijedeće obveze poslodavaca:
a) do 15. u mjesecu moraju isplatiti plaću radnicima za prethodni mjesec
b) obračunati i prijaviti doprinose (kroz RS i ID obrazac) na ugovorenu plaću
c) isplatiti minimalnu plaću ukoliko ne mogu izvršiti isplatu redovite
d) predati radniku obračun isplaćene ili neisplaćene plaće
Postoje i zakonske odredbe kojima se zbog neisplate plaća, neplaćanja dugovanja dobavljačima, neplaćanja obveza bankama te zbog neplaćanja poreza i doprinosa državi može pokrenuti stečajni postupak.
Stanje u praksi:
?Evidentno je kako se mnogi poslodavci ne drže zakonskih odredbi u smislu redovite isplate plaća, a posebice neplaćanja doprinosa, te kako radnici ne koriste novo pravo kroz ovršni zakon u smislu prisilne naplate.
?Primjetno kako dobavljači i banke ne poduzimaju mjere prisilne naplate, a državne institucije ne poduzimaju prekršajne prijave u dostatnoj mjeri.
Činjenično je da su rijetki slučajevi pravodobne organizirane prevencije i „pritiska“ svih vjerovnika na dužnika, a u krajnjem slučaju i pokretanja stečajnih postupaka od strane svih nabrojanih sudionika-vjerovnika.
Razlozi za navedeno su u najvećoj mjeri subjektivne naravi, ali i zbog objektivnih okolnosti.
4. TRGOVAČKA DRUŠTVA BEZ RADNIKA
Evidentna je pojava po kojoj određeni broj fizičkih osoba u svrhu izigravanja propisa i neplaćanja poreznih i drugih obveza osniva nova trgovačka društva kako bi preko njih obavljali djelatnost, a ostavljajući društvo u poteškoćama s velikim poreznim i drugim dugovanjima prema vjerovnicima.
5.EVIDENCIJE O POSLODAVCIMA I RADNICIMA
?Na nivou države postoje mnoge institucije koje vode evidencije o poslovnim subjektima i radnicima (Porezna uprava, REGOS, HZMO, HZZO, DZS itd.), ali ne postoji jedinstveni registar kojim bi se moglo u kratkom roku dobiti podatke o broju zaposlenih radnika, isplati odnosno neisplati plaća.
?Činjenično stanje pokazuje kako još uvijek postoji mnoštvo propisanih obrazaca koji poslodavci i radnici trebaju dostavljati državnim institucijama kako bi za iste bili financijski zaduženi i na bazi kojih bi se ostvarivala prava radnika i poslodavaca.
6. UVID U STANJE UPLATA POREZA I DOPRINOSA
U ovom trenutku radnici imaju mogućnost uvida u obračun i uplatu samo za II. stup MIO, a nemaju pristup podacima koji im pokazuju jesu li im pravilno obračunati i uplaćeni dužni porezi i doprinosi iz plaće.
7. PRAVA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA
Konstatira se kako radnici ne gube osnovna prava iz plaća, a to su zdravstveno osiguranje i pravo na mirovinu iz I. stupa po ostvarivanju zakonskih uvjeta, bez obzira da li su im poslodavci uplaćivali doprinose i poreze.
b) PRIJEDLOZI SUSTAVNIH RJEŠENJA – MJERA ZA SUZBIJANJE NEISPLATE PLAĆA I ISPLATE „NETO PLAĆA“ BEZ UPLATE DOPRINOSA
AKTIVNOSTI ZA POBOLJŠANJE STANJA OKO NEISPLATE PLAĆA
a) Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, koji je usvojen na sjednici Hrvatskog sabora 8. travnja 2011. godine, omogućeno je poreznim obveznicima koji imaju dug na 31.12.2010. godine plaćanje poreza i doprinosa na rok do 30 mjeseci, uz uvjet da sve obveze u 2011. godini uredno uplaćuju.
GSV je mišljenja kako poduzetnici imaju priliku u roku 90 dana izvršiti kvalitetnije restrukturiranje obveza prema državi i učiniti daljnje isplate plaća i uplate poreza i doprinosa urednima.
Državne institucije će nakon proteka toga roka dosljedno provoditi sankcioniranje onih poslodavaca koji neredovito plaćaju poreze i doprinose, odnosno koji isplaćuju samo neto plaće.
b) Porezna uprava, FINA i REGOS će uz uključivanje banaka do kraja 2011. godine osigurati tehničke pretpostavke koje će omogućiti brzu razmjenu podataka s ciljem utvrđivanja neredovitosti u isplati plaće, a što će omogućiti veću učinkovitost i brže djelovanje u smislu otkrivanja nepridržavanja zakonskih odredbi koje definiraju pravovremenu isplatu neto plaće i dužnih poreza i doprinosa, te poduzimati mjere prisilne naplate (blokade, ovrhe, možebitno pokretanje stečajnih postupaka i dr.)
U smislu prikupljanja podataka Porezna uprava će moći koristiti i podatke koje im dostavljaju sindikati.
GSV konstatira potrebu postojanja call-centra u Poreznoj upravi, gdje se radnici mogu obratiti, te prijaviti neregularnosti pri isplati plaća, odnosno poreza i doprinosa. Navedene aktivnosti, odnosno prijave treba poticati u javnosti.
c) Porezna uprava će nastaviti s ubrzanim tempom kontinuiranog pokretanju skraćenih stečajnih postupaka nad poreznim obveznicima bez radnika obveznika.
d) Ministarstvo pravosuđa pripremit će izmjene zakona i odgovarajućih propisa najkasnije do kraja ljetnog zasjedanja Hrvatskog sabora s ciljem da se poduzetnicima s nepodmirenim dugovanjima prema radnicima onemogući osnivanje novih poslovnih subjekata, na način da pri otvaranju novog poslovnog subjekta prilažu ovjerenu izjavu o nepostojanju dugovanja prema plaćama radnika.
e) Vlada će u roku do 15. svibnja 2011. godine imenovati radnu skupinu na nivou državnih institucija (Porezna uprava, HZZO, HZMO, REGOS, FINA i dr.) kojoj će svrha biti organiziranje jedinstvenog registra poslodavaca i radnika, s ciljem smanjenja administracije, posebice u svrhu uvida u stanje obveza i prava države, radnika i poslodavaca. Navedeni registar će omogućiti konstantno i ažurno praćenje broj radnika, broja poslodavaca koji imaju zaposlene, te redovito praćenje isplate plaća i uplate dužnih poreza i doprinosa, uz što manje administrativnih obrazaca.
f) Porezna uprava, REGOS i FINA učiniti će sve tehničke pretpostavke kako bi se svim radnicima, osim II. stupa MIO, omogućio od 1.1.2012. godine uvid u stanje uplata u I. stup MIO.
g) Budući se najveći dio problema kod neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa događa kod ograničenog broja poslodavaca (50 do 100 obveznika u kojima je zaposleno 8 -15 tisuća radnika), a za koje je procjena kako imaju upitnu poslovnu budućnost i kako se za iste treba pronaći put izlaska iz situacije u kojoj su se našli (kroz modele restrukturiranje, stečaj, likvidaciju) biti će neophodno učiniti brzo rješavanje „problematičnih“ poslodavaca, a što će posljedično utjecati na redovitost u isplati plaća i posebice na poboljšavanje opće likvidnosti u državi.
Nastaviti će se pojedinačna analiza svakog od navedenih poslovnih subjekata.
h) Sukladno ranije navedenim mjerama GSV je mišljenja da s ciljem jačanja učinkovitosti institucija treba inzistirati na što hitnijoj provedbi predloženih aktivnosti koje mogu polučiti dugoročne pozitivne učinke. Naime, svi sudionici u svojoj domeni trebaju provoditi zakonom propisane aktivnosti kojima se vrši prisilna naplata (blokade, ovrhe, i možebitno pokretanje stečajnih postupaka).
Nastavno na provedene aktivnosti, nositelje mjera i rokove provedbe predložene ovim zaključcima, Povjerenstvo će do 1. rujna 2011. analizirati postignute rezultate te predložiti daljnja unapređenja postojeće regulative i primjene.
Gospodarsko-socijalno vijeće će u roku od 7 dana osnovati posebnu stručnu radnu skupinu sa zadaćom izrade modaliteta financiranja i kriterija za osiguranje u slučaju eventualne neisplate plaća, uključujući i razmatranje mogućnosti osnivanja Radničke komore.
i) Povjerenstvo za analizu problematike neisplate plaća te neuplate poreza i doprinosa kontinuirano će pratiti provedbu mjera za poboljšanje stanja u vezi neisplate plaća, te neuplate poreza i doprinosa i o tome će izvještavati Gospodarsko-socijalno vijeće.
Predsjednik
Gospodarsko-socijalnog vijeća
Matko Bolanča, v.r.
Zato su socijalni partneri danas donijeli mjere koje bi taj problem trebale riješiti do 1. rujna. Najveći je problem od 50 do 100 poduzeća u kojima je zaposleno između osam i 15 tisuća radnika, za koje treba pronaći rješenje putem modela restrukturiranja, stečaja ili likvidacije.
GSV smatra da će nedavno doneseni Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom omogućiti poduzetnicima da u roku od 90 dana reprogramiraju dugove i počnu uredno poslovati.
Porezna uprava, FINA i Regos omogućit će do kraja godine uz pomoć banaka brzu razmjenu podataka o neredovitom isplaćivanju plaća. Zaključeno je da će Porezna uprava ubrzano pokretati skraćene stečajne postupke nad tvrtkama bez radnika.
Do kraja ljetne sjednice Hrvatskoga sabora također treba donijeti propise koji će poduzetnicima koji su dužni radnicima i državi onemogućiti osnivanje novih tvrtki. Važno je da se nakon rješavanja problema sa sadašnjim tvrtkama neplatišama onemogući da se u budućnosti pojavljuju takve tvrtke, istaknuli su članovi GSV-a, prenosi Hina.
U nastavku objavljujemo cjeloviti tekst Mišljenja Gospodarsko-socijalnog vijeća:
Broj: 38/2011
Zagreb, 21. travnja 2011.
Nakon rasprave o Izvješću Povjerenstva za analizu problematike neisplata plaća te neuplate poreza i doprinosa i prijedlozima sustavnih rješenja vezanih uz neisplatu plaća te neuplata poreza i doprinosa, na osnovi članka 29. stavak 1. i članka 30. stavak 1. i 3. Poslovnika o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih radnih tijela, Vijeće je na 165. sjednici održanoj 21. travnja 2011. godine donijelo sljedeće
MIŠLJENJE
Gospodarsko-socijalno vijeće prihvaća izvješće Povjerenstva za analizu problematike neisplata plaća te neuplate poreza i doprinosa.
a) IZVJEŠĆE POVJERENSTVA ZA ANALIZU PROBLEMATIKE, NEISPLATA PLAĆA TE NEUPLATE POREZA I DOPRINOSA
1. TRENUTNO STANJE U SMISLU NEREDOVITOSTI ISPLATE PLAĆA
a) pretežiti broj poslodavaca kroz godinu uredno isplaćuje plaće, poreze i doprinose svojim radnicima (92-96%)
b) znatan broj poslodavaca kroz godinu svojim radnicima isplaćuje „neto plaće“, a obvezne doprinose i poreze uplaćuje neredovito (5% -8% odnosno 70 do 110 tisuća radnika)
c) postoje radnici koji imaju kašnjenja u isplate plaće od nekoliko mjeseci (1,3-1,8% odnosno 18 do 25 tisuća )
2. RAZLOZI ZA NEREDOVITOST ISPLATE PLAĆA SU ZBOG:
a) Objektivnih okolnosti kao što su:
1. Nelikvidnost
- Neredovito plaćanje kupaca
- Produženi dani naplate (preko 60 dana)
- Pad potražnje za robom i uslugama radi pada kupovne moći i rasta nezaposlenosti
2. Nekonkurentnost i neučinkovitost poslovanja koji dovode do neprofitabilnosti
- Neoptimizirano poslovanje: veliki troškovi, mala prodaja
- Bitno promijenjeni uvjeti poslovanja na tržištu
- Neučinkovito upravljanje javnim poduzećima
b) Subjektivnih okolnosti kao što su:
1. Neodgovornost poslodavaca koji manipuliraju postojećom zakonskom regulativom i isplaćuju neredovito bruto ili neto plaće „zato što to mogu“ te tako stvoreni ekstraprofit kanaliziraju u druga područja
2. Izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa
Neki se poslodavci, ponekad i u suradnji s radnicima, koriste različitim putevima (kompenzacije, cesije i sl.) i sredstvima za isplatu „neto plaće“ (isplate u bonovima i robi), kako ne bi uplatili poreze i doprinose
3. ZAKONSKA REGULATIVA ISPLATE PLAĆA
Osnovne zakonske norme su definirane kroz zakone kojima se uređuju radni odnosi, plaćanje poreza i doprinosa, ovršni postupak i ostale zakone i u potpunosti uređuju slijedeće obveze poslodavaca:
a) do 15. u mjesecu moraju isplatiti plaću radnicima za prethodni mjesec
b) obračunati i prijaviti doprinose (kroz RS i ID obrazac) na ugovorenu plaću
c) isplatiti minimalnu plaću ukoliko ne mogu izvršiti isplatu redovite
d) predati radniku obračun isplaćene ili neisplaćene plaće
Postoje i zakonske odredbe kojima se zbog neisplate plaća, neplaćanja dugovanja dobavljačima, neplaćanja obveza bankama te zbog neplaćanja poreza i doprinosa državi može pokrenuti stečajni postupak.
Stanje u praksi:
?Evidentno je kako se mnogi poslodavci ne drže zakonskih odredbi u smislu redovite isplate plaća, a posebice neplaćanja doprinosa, te kako radnici ne koriste novo pravo kroz ovršni zakon u smislu prisilne naplate.
?Primjetno kako dobavljači i banke ne poduzimaju mjere prisilne naplate, a državne institucije ne poduzimaju prekršajne prijave u dostatnoj mjeri.
Činjenično je da su rijetki slučajevi pravodobne organizirane prevencije i „pritiska“ svih vjerovnika na dužnika, a u krajnjem slučaju i pokretanja stečajnih postupaka od strane svih nabrojanih sudionika-vjerovnika.
Razlozi za navedeno su u najvećoj mjeri subjektivne naravi, ali i zbog objektivnih okolnosti.
4. TRGOVAČKA DRUŠTVA BEZ RADNIKA
Evidentna je pojava po kojoj određeni broj fizičkih osoba u svrhu izigravanja propisa i neplaćanja poreznih i drugih obveza osniva nova trgovačka društva kako bi preko njih obavljali djelatnost, a ostavljajući društvo u poteškoćama s velikim poreznim i drugim dugovanjima prema vjerovnicima.
5.EVIDENCIJE O POSLODAVCIMA I RADNICIMA
?Na nivou države postoje mnoge institucije koje vode evidencije o poslovnim subjektima i radnicima (Porezna uprava, REGOS, HZMO, HZZO, DZS itd.), ali ne postoji jedinstveni registar kojim bi se moglo u kratkom roku dobiti podatke o broju zaposlenih radnika, isplati odnosno neisplati plaća.
?Činjenično stanje pokazuje kako još uvijek postoji mnoštvo propisanih obrazaca koji poslodavci i radnici trebaju dostavljati državnim institucijama kako bi za iste bili financijski zaduženi i na bazi kojih bi se ostvarivala prava radnika i poslodavaca.
6. UVID U STANJE UPLATA POREZA I DOPRINOSA
U ovom trenutku radnici imaju mogućnost uvida u obračun i uplatu samo za II. stup MIO, a nemaju pristup podacima koji im pokazuju jesu li im pravilno obračunati i uplaćeni dužni porezi i doprinosi iz plaće.
7. PRAVA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA
Konstatira se kako radnici ne gube osnovna prava iz plaća, a to su zdravstveno osiguranje i pravo na mirovinu iz I. stupa po ostvarivanju zakonskih uvjeta, bez obzira da li su im poslodavci uplaćivali doprinose i poreze.
b) PRIJEDLOZI SUSTAVNIH RJEŠENJA – MJERA ZA SUZBIJANJE NEISPLATE PLAĆA I ISPLATE „NETO PLAĆA“ BEZ UPLATE DOPRINOSA
AKTIVNOSTI ZA POBOLJŠANJE STANJA OKO NEISPLATE PLAĆA
a) Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, koji je usvojen na sjednici Hrvatskog sabora 8. travnja 2011. godine, omogućeno je poreznim obveznicima koji imaju dug na 31.12.2010. godine plaćanje poreza i doprinosa na rok do 30 mjeseci, uz uvjet da sve obveze u 2011. godini uredno uplaćuju.
GSV je mišljenja kako poduzetnici imaju priliku u roku 90 dana izvršiti kvalitetnije restrukturiranje obveza prema državi i učiniti daljnje isplate plaća i uplate poreza i doprinosa urednima.
Državne institucije će nakon proteka toga roka dosljedno provoditi sankcioniranje onih poslodavaca koji neredovito plaćaju poreze i doprinose, odnosno koji isplaćuju samo neto plaće.
b) Porezna uprava, FINA i REGOS će uz uključivanje banaka do kraja 2011. godine osigurati tehničke pretpostavke koje će omogućiti brzu razmjenu podataka s ciljem utvrđivanja neredovitosti u isplati plaće, a što će omogućiti veću učinkovitost i brže djelovanje u smislu otkrivanja nepridržavanja zakonskih odredbi koje definiraju pravovremenu isplatu neto plaće i dužnih poreza i doprinosa, te poduzimati mjere prisilne naplate (blokade, ovrhe, možebitno pokretanje stečajnih postupaka i dr.)
U smislu prikupljanja podataka Porezna uprava će moći koristiti i podatke koje im dostavljaju sindikati.
GSV konstatira potrebu postojanja call-centra u Poreznoj upravi, gdje se radnici mogu obratiti, te prijaviti neregularnosti pri isplati plaća, odnosno poreza i doprinosa. Navedene aktivnosti, odnosno prijave treba poticati u javnosti.
c) Porezna uprava će nastaviti s ubrzanim tempom kontinuiranog pokretanju skraćenih stečajnih postupaka nad poreznim obveznicima bez radnika obveznika.
d) Ministarstvo pravosuđa pripremit će izmjene zakona i odgovarajućih propisa najkasnije do kraja ljetnog zasjedanja Hrvatskog sabora s ciljem da se poduzetnicima s nepodmirenim dugovanjima prema radnicima onemogući osnivanje novih poslovnih subjekata, na način da pri otvaranju novog poslovnog subjekta prilažu ovjerenu izjavu o nepostojanju dugovanja prema plaćama radnika.
e) Vlada će u roku do 15. svibnja 2011. godine imenovati radnu skupinu na nivou državnih institucija (Porezna uprava, HZZO, HZMO, REGOS, FINA i dr.) kojoj će svrha biti organiziranje jedinstvenog registra poslodavaca i radnika, s ciljem smanjenja administracije, posebice u svrhu uvida u stanje obveza i prava države, radnika i poslodavaca. Navedeni registar će omogućiti konstantno i ažurno praćenje broj radnika, broja poslodavaca koji imaju zaposlene, te redovito praćenje isplate plaća i uplate dužnih poreza i doprinosa, uz što manje administrativnih obrazaca.
f) Porezna uprava, REGOS i FINA učiniti će sve tehničke pretpostavke kako bi se svim radnicima, osim II. stupa MIO, omogućio od 1.1.2012. godine uvid u stanje uplata u I. stup MIO.
g) Budući se najveći dio problema kod neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa događa kod ograničenog broja poslodavaca (50 do 100 obveznika u kojima je zaposleno 8 -15 tisuća radnika), a za koje je procjena kako imaju upitnu poslovnu budućnost i kako se za iste treba pronaći put izlaska iz situacije u kojoj su se našli (kroz modele restrukturiranje, stečaj, likvidaciju) biti će neophodno učiniti brzo rješavanje „problematičnih“ poslodavaca, a što će posljedično utjecati na redovitost u isplati plaća i posebice na poboljšavanje opće likvidnosti u državi.
Nastaviti će se pojedinačna analiza svakog od navedenih poslovnih subjekata.
h) Sukladno ranije navedenim mjerama GSV je mišljenja da s ciljem jačanja učinkovitosti institucija treba inzistirati na što hitnijoj provedbi predloženih aktivnosti koje mogu polučiti dugoročne pozitivne učinke. Naime, svi sudionici u svojoj domeni trebaju provoditi zakonom propisane aktivnosti kojima se vrši prisilna naplata (blokade, ovrhe, i možebitno pokretanje stečajnih postupaka).
Nastavno na provedene aktivnosti, nositelje mjera i rokove provedbe predložene ovim zaključcima, Povjerenstvo će do 1. rujna 2011. analizirati postignute rezultate te predložiti daljnja unapređenja postojeće regulative i primjene.
Gospodarsko-socijalno vijeće će u roku od 7 dana osnovati posebnu stručnu radnu skupinu sa zadaćom izrade modaliteta financiranja i kriterija za osiguranje u slučaju eventualne neisplate plaća, uključujući i razmatranje mogućnosti osnivanja Radničke komore.
i) Povjerenstvo za analizu problematike neisplate plaća te neuplate poreza i doprinosa kontinuirano će pratiti provedbu mjera za poboljšanje stanja u vezi neisplate plaća, te neuplate poreza i doprinosa i o tome će izvještavati Gospodarsko-socijalno vijeće.
Predsjednik
Gospodarsko-socijalnog vijeća
Matko Bolanča, v.r.
Preuzeto s: nhs.hr