Razina mirovina u Hrvatskoj 2050. godine bit će najniža u EU

Studija Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), koja je danas predstavljena javnosti, pokazuje da će mirovine u Hrvatskoj sve više zaostajati u odnosu na plaće, zbog čega je nužno poduzeti reforme radi osiguranja primjerene razine mirovina, izvijestili su iz EIZ-a.

Studija ''Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj'' razmatra mirovinski sustav ponajprije sa stajališta primjerenosti pojedinačnih mirovina, odnosno stupnja u kojem mirovina omogućava zadržavanje dostignute razine životnog standarda u mirovini. Rezultati studije pokazuju kako je za osobu s prosječnom plaćom, koja je u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža, omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio oko 55 posto. U 2050. očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika.

Uz takav pad relativna bi razina mirovina u Hrvatskoj 2050. godine bila najniža u EU. Rezultati isto tako pokazuju problem velike razlike u mirovinama umirovljenika koji mirovinu primaju iz oba mirovinska stupa i onih koji mirovinu primaju samo iz prvog mirovinskog stupa. Iako će se ova razlika s vremenom smanjivati, ona će još dugi niz godina ostati velika, navode iz EIZ-a. Pokazuje se da problem niže razine ''dvostupnih'' mirovina nije u mirovinama koje se isplaćuju iz drugog stupa, odnosno iz sustava kapitalizirane štednje. Ove su mirovine na očekivanoj razini s obzirom na visinu doprinosa koji su uplaćeni, no problem se pojavljuje s obračunom osnovne mirovine koja se isplaćuje iz prvog stupa.

Uz nepromijenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na oko 8 posto BDP-a do 2050. Projekcije pokazuju da će se postupno smanjivati deficit javnog mirovinskog sustava, koji je 2010. godine iznosio 4,9 posto BDP-a te bi on oko 2050. godine mogao u potpunosti nestati. Smanjivanje deficita postići će se prvenstveno smanjivanjem relativne razine mirovina. ''Sadašnja nepovoljna situacija mora biti motivacija za poduzimanje reformskih aktivnosti. Moguće je razumnim reformama osigurati i primjerene mirovine za građane i financijski održiv sustav“, naglašava Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik EIZ-a i voditelj projekta.