Hrvatska vlada odlučila je skresati broj zaposlenih u javnim poduzećima, a za što je dobila čak i blagoslov sindikata. Prema najavama iz Vlade, broj radnika u javnim tvrtkama trebao bi se smanjiti za 5000, i to onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme.

Najviše radnika u HEP-u

U hrvatskim javnim tvrtkama radi, prema podacima iz njihova poslovanja za 2010. godinu, otprilike 67.000 ljudi, a toj kategoriji pripada 25 tvrtki prema klasifikaciji Instituta za javne financije koji se u jednom svom istraživačkom radu bavio, među ostalim, i analizom javnih tvrtki. Toj grupi pripadaju, primjerice, Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta, Narodne novine, Hrvatska radiotelevizija, Croatia osiguranje.

U tih 25 tvrtki, kojima smo pridodali i Hrvatske vode i Hrvatske ceste koje su službeno vode kao izvanproračunski korisnici, prema podacima za 2010. godinu, prosječna je plaća 7360 kune! To je čak 1600 kuna više od prosječne hrvatske plaće.

Najviše radnika ima HEP, otprilike 14.000, a najveći iznos prosječne plaće u Središnjem klirinškom depozitnom društvu, u kojem radi 40 ljudi – čak 11.152 kune.

Druga javna tvrtka na listi najvećih plaća je Hrvatska narodna banka u kojoj 620 zaposlenika prosječno prima 9500 kuna neto na mjesec. U kategoriju plaće više od 9000 kuna je veliki gubitaš Croatia Airlines s prosječnom plaćom od 9054 kune. Prosječnim plaćama višim od 8000 kuna mogu se pohvaliti u Hrvatskim cestama, Janafu, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Odašiljačima i vezama te Plinacrou.

Hrvatske vode su poseban slučaj, u toj je tvrtki donedavno, prema financijskim izvještajima, prosječna plaća bila više od 11.000 kuna, no sad u Vodama tvrde da je taj prosjek “samo” 7336 kuna.

Hrvatske željeznice su u središtu interesa javnosti ovih dana zbog najave rezanja broja radnika, a ta je brojka od 2500 do 5000.

U četiri tvrtke, koje čine HŽ holding i svim njihovim ovisnim društvima, ima otprilike 17.736 zaposlenih, a prosječna plaća neto gotovo je 7500 kuna.

Prema podacima iz konsolidiranog izvještaja za 2010. godinu, HŽ samo za neto plaće svojih radnika potrošio je 1,23 milijarde kuna. Zajedno s plaćenim porezima i doprinosima iz i na plaće to je ukupno 2,03 milijarde kuna. I to samo na plaće, bez naknada poput regresa, božićnica...

Gotovo kao Grčka

Od prijevoza roba i putnika, dakle svoje osnovne djelatnosti, HŽ zaradi 1,19 milijardi kuna na godinu, dakle ni polovicu potrebna iznosa za isplatu plaća radnicima. Stoga tu razliku pokriva državni proračun, iz kojeg je na željeznicu u 2010. godini stiglo 1,98 milijardi kuna.

Da je broj zaposlenih u javnim tvrtkama u Hrvatskoj pozamašan, pokazala je studija Instituta za javne financije. U Hrvatskoj je udio zaposlenih u javnim tvrtkama u ukupnoj zaposlenosti čak 13,4 posto pa tako svaki sedmi zaposleni u Hrvatskoj radi u javnom poduzeću. Od Hrvatske gore su u tome još samo Grčka i Poljska. Kad se javim tvrtkama pridodaju i poduzeća u kojima je država suvlasnik ili većinski vlasnik, broj zaposlenih onda doseže otprilike 110.000.
 
Broj zaposlenih i prosječna primanja
HŽ holding
(Putnički prijevoz, Cargo)
(Infrastruktura i Vuča vlakova)
17.736 – 7486 kn
 
HEP
13.696 – 7869 kn
 
Hrvatske šume
8404 – 5554 kn
 
Jadrolinija
2133 – 4852 kn
 
Hrvatska pošta
10.108 – 5975 kn
 
Narodne novine
512 – 6876 kn
 
HRT
3302 – 6883 kn
 
Croatia Airlines
1077 – 9054 kn
 
HAC
2785 – 7141 kn
 
Hrvatske ceste
425 – 8692 kn
 
Autocesta Rijeka Zagreb
736 – 7806 kn
 
Hrvatske vode
777 – 7336 kn
 
JANAF
378 – 8072 kn
 
Hrvatska lutrija
1296 – 5598 kn
 
Fina
3041 – 5724 kn
 
HNB
620 – 9528 kn
 
HPB
904 – 8862 kn
 
Croatia osiguranje
2766 – 6292 kn
 
 
U ZET-u višak, a čistoći i Gradskim grobljima nedostaje radne snage
 
Zbijaju se redovi u Upravi Zagrebačkog holdinga ne bi li se održala redovita isplata plaća za 13 tisuća zaposlenih u 23 gradske podružnice. Rješenje će se tražiti u smanjenju zaposlenih, ali i jubilarnih nagrada, regresa, božićnica... Uprava se nada potpori čak 53 sindikata koji djeluju u toj zagrebačkoj megatvrtki. – Najveći višak radnika imamo u ZET-u, dok nam nedostaje radne snage, primjerice, u Čistoći ili Gradskim grobljima – objasnio je glasnogovornik Holdinga Dušan Viro. S obzirom na suprotstavljenost stavova, pregovori Uprava – sindikati bit će teški. – Treba zaustaviti novo zapošljavanje i revidirati radna mjesta koja su popunjena u posljednje dvije godine – smatra Darko Kleinberger, koordinator koalicije sindikata. U posljednje tri godine oko 200 ljudi zaposleno je prema stranačkoj podobnosti. (sad/VLM)
 
 
Izvor: Večernji list
Piše: Josip Bohutinski/VLM
Foto: 'igor kralj'
Objavljeno: 17. 2. 2012.