Problem je nezaposlenost, a ne broj umirovljenika

ZAGREB Iako je, kad je riječ o omjeru broja umirovljenika i zaposlenih, pala na najniže grane u povijesti, Hrvatska će idućih mjeseci vjerojatno potonuti još i dublje. Trenutačan matematički odnos onih koji rade i uplaćuju doprinose – osiguranika – te onih koji dobivaju penzije – korisnika – iznosi 1 naprama 1,23 i najniži je od kada postoje statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

To je crni vrhunac negativnog trenda koji traje već dvije godine i kojemu se kraja još ne vidi jer će broj penzionera rasti po uobičajenoj stopi od 2 posto godišnje, ali broj onih koji rade još će se neko vrijeme smanjivati – po optimističnoj prognozi 2 do 3 mjeseca, po pesimističnoj i duže.

Loš omjer

Prije točno godinu dana, u siječnju 2010., za jednog penzionera radilo je 1,28 zaposlenika, a prije dvije godine – početkom 2009. – taj je omjer iznosio 1 prema 1,38. Pad sa 1,38 na 1,23 zaposlenika po jednom penzioneru u svega dvije godine, cijena je koju gospodarska kriza naplatila mirovinskom sustavu. Tako loš omjer osiguranika i korisnika mirovina, kao što je sada, Hrvatska nije zabilježila ni u prošlom ekonomski kriznom razdoblju – početkom novog milenija. Naime, tijekom 2001. i 2002. omjer zaposlenih i umirovljenika kretao se na razini 1 naprama 1,36 ili 1,37.

– Hrvatski problem nije toliko u broju umirovljenika, koliko u broju zaposlenih – objašnjava dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu. Broj zaposlenih prošle je godine smanjen za pet posto, a ako uskoro i dođe do gospodarskog oporavka, zaposlenost se neće odmah povećavati.

– Može se čak dogoditi da bilježimo gospodarski rast, a da se zaposlenost ne povećava, upozorava Bejaković. Uobičajeno je, dodaje, da se povećanje zaposlenosti događa tek tri do šest mjeseci nakon izlaska iz krize, odnosno početka gopodarskog oporavka.

U EU duže se radi

Najveće približavanje penzija i plaća dogodilo se početkom prošloga desetljeća – kada su prosječne mirovine iznosile povremeno i oko 44 posto prosječne plaće. Proteklih godina taj se odnos kretao uglavnom između 39 i 42 posto. U razvijenim europskim zemljama prosječne mirovine iznose 50 do 60 posto prosječne plaće. No, u tim državama, napominje Bejaković, ljudi puno duže rade.

– U Europskoj uniji prosječna dob odlaska u mirovinu je 62 godine, a u Hrvatskoj ispod 60 godina. Naši umirovljenici prosječno rade 29 godina, a koriste mirovine prosječno 19 godina – muškarci 17, žene 21 godinu. Takav je odnos neodrživ – ističe Bejaković.