Ti današnji umirovljenici 2002. godine, u vrijeme uvođenja II. stupa mirovinskog osiguranja, imali su između 40 i 50 godina života. Iako nisu bili obavezni, dobrovoljno su odabrali izdvajati pet posto mirovinskog doprinosa u sustav kapitalizirane štednje, a njihove su mirovine niže no što bi bile da su ostali u sustavu generacijske solidarnosti.

Povoljnija svota
Oko 1,2 tisuće umirovljenika koji mirovinu primaju iz sustava generacijske solidarnosti i kapitalizirane štednje, u prosincu prošle godine ostvarili su prijevremenu starosnu mirovinu iz I. stupa, odnosno generacijske solidarnosti u prosječnoj svoti od 1.965,83 kn, dok su u sustavu kapitalizirane štednje prosječno ostvarili 100 kuna mirovine. Da će Vlada toj grupi oštećenih umirovljenika pomoći, novina je. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji se još brusi, Vlada namjerava svim budućim umirovljenicima koji nisu bili obavezni ulagati u kapitaliziranu štednju, ali su tu mogućnost izabrali, omogućiti da odaberu isplatu povoljnije mirovine, odnosno povratak u sustav generacijske solidarnosti ako im je izračun mirovine tako povoljniji. No, grupa novih umirovljenika tim zakonskim izmjenama nije bila obuhvaćena. U objašnjenju zakonskih izmjena, što ih priprema ministarstvo gospodarstva, jasno stoji kako je i korisnicima mirovina koji nisu bili obavezni, ali su se opredijelili za uplate u drugi stup, »potrebno omogućiti da im se mirovina ponovno odredi« i to samo na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), odnosno u sklopu I. stupa mirovinskog sustava.

Mobilizirana javnost
Da se i za 1,2 tisuće umirovljenika stvore uvjeti kako bi im se ponovo obračunale mirovine i tako ih se na neki način obeštetilo, traže umirovljeničke udruge, ali i dio političke scene. Tako je HSLS prikupljao peticiju za »pomoć« umirovljenicima koji su svojedobno dobrovoljno izabrali ulaganje u kapitaliziranu štednju i u trenutku umirovljenja shvatili kakvu su grešku učinili.

Rok 90 dana
Nakon što zakonske izmjene stupe na snagu, umirovljenici koji već koriste mirovinu iz sustava kapitalizirane štednje moći će u roku od 90 dana zatražiti određivanje i isplatu mirovine prema ZOMO-u. U tom slučaju bi osiguravajuće društvo obustavilo isplatu mirovine korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donio bi rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu prema zakonu o mirovinskom osiguranju.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr