Povećanje mirovine svima plaćanjem poreza i na dodatak

No, konačnu ocjenu o tome može li se prihvatiti to rješenje može dati isključivo Ministarstvo financija, budući da bi za usklađivanje trebalo osigurati nešto više novca«, kaže Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, komentirajući informaciju da se predsjednik Matice umirovljenika Josip Vincek u prošli četvrtak našao s premijerkom i izvijestio je da od zahtjeva za usklađivanje mirovina već od polovice ove godine umirovljenici neće odustati.

Računica koju je za raspravu o toj temi pripremio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuje da bi se na uključivanju dodatka u mirovine u proračun moglo sliti oko četiri milijuna kuna mjesečno na ime poreza i prireza koji bi platili ti umirovljenici, dakle oko 48 milijuna godišnje. Sada se taj dodatak ne računa u prihode kod izračuna poreza, pa bi s njegovim uključivanjem porasla osnovica na koju umirovljenik plaća porez. Ukratko - umirovljenici s ukupnim primanjima iznad 3000 kuna slijedom toga bili bi na gubitku. To bi se odnosilo na oko 70.000 umirovljenika, čija bi ukupna primanja u prosjeku bila manja za 57,65 kuna, izračunali su u HZMO-u. S druge strane, za usklađivanje mirovina samo za ovu godinu treba osigurati oko 60 milijuna kuna (za pola godine), slijedom čega bi svi umirovljenici dobili 0,4 posto višu mirovinu, odnosno u prosjeku oko devet kuna povećanja. Konkretan iznos poreza i prireza za koji bi se umanjila mirovina nakon uključivanja dodatka ovisio bi o visini mirovine. Tako bi za umirovljenika s mirovinom između 3000 i 4000 kuna prosječan iznos poreza i prireza iz dodatka iznosio 30,94 kuna. Za mirovinu koja uključivo s dodatkom iznosi između 4000 i 5000 kuna prosječan bi porez i prirez iznosili 64,73 kune, za mirovinu do 6000 kuna 87,51 kuna, dok bi najveći prosječan iznos plaćali korisnici mirovine iznad 8000 kuna. U prosjeku, oni bi na porezu i prirezu izgubili 269,60 kuna. Prihvati li Ministarstvo financija ovakvo rješenje, na toj bi se stavci »uštedjelo« oko četiri milijuna kuna mjesečno, odnosno oko 24 milijuna, od ukupno 60, koliko bi trebalo za usklađivanje mirovina. No, time bi se riješilo pitanje sredstava za isplatu povećanja za iduću godinu, dok je usklađivanje u ovoj još »nepokriveno«, upozoravaju naši sugovornici u Ministarstvu financija, odgovarajući na pitanje ima li šanse da se tako nešto prihvati.

Krešimir Rožman ističe da za takvo rješenje ipak ima logike, te da i nije bilo pravedno da se ta primanja ne oporezuju. »Sada je to dodatak, no malo je vjerojatno da bi bilo koja vlada išla na ukidanje tog dodatka, ili njegovo drastičnije umanjivanje, pa bi onda bilo logično da se to uključi u mirovinu i da se oporezuje cijeli iznos koji umirovljenik prima«, kaže.
»Razumijem pritisak umirovljeničkih udruga da se mirovine počnu usklađivati ranije nego što je predviđeno, no u ovom trenutku teško je reći hoćemo li moći osigurati da se to i provede«, kaže Rožman. Sjednica Nacionalnog vijeća, na kojoj bi se još jednom trebalo raspraviti o tome, očekuje se tek u rujnu.

Tko u plusu, tko u minusu
uključivanjem dodatka u mirovinu oko 70.000 umirovljenika izgubilo bi u prosjeku 57,65 kuna (za koliko bi se povećao iznos poreza i prireza koji moraju platiti)
najmanje bi izgubili umirovljenici s primanjima između 3000 i 4000 kuna (u prosjeku oko 30,94 kune), dok bi najviše izgubili oni s mirovinom iznad 8000 kuna (u prosjeku oko 269 kuna) ranijim usklađivanjem mirovina s kretanjem plaća i troškova života povećanje mirovina dobili bi svi umirovljenici, a ono bi u prosjeku iznosilo oko devet kuna.

 

 

Preuzeto s: nhs.hr