Poslodavci ne zapošljavaju starije od 55 godina
RASPRAVA »I umirovljenici traže posao«
Projekcije pokazuju da će oko 2040. oko četvrtina radnika biti starije osobe te da će to biti najbrojnija skupina stanovništva
Marijana MATKOVIĆ
(VJESNIK) Čak 7 od 10 osoba u dobi između 55 i 65 godina u Hrvatskoj su korisnici mirovine, odnosno izašli su iz svijeta rada. Stope neaktivnosti posebno su visoke kod slabije obrazovanih, onih bez srednje škole, dok oni sa srednjom iz svijeta rada izlaze vrlo rano. S druge strane, kod onih s višom i visokom stručnom spremom do 60 godina ima oko 60 posto aktivnih, dok poslije te dobi stopa aktivnosti pada na oko 40 posto.
S obzirom na to da projekcije pokazuju da će oko 2040. godine oko četvrtina radnog stanovništva biti starije osobe te da će to biti najbrojnija skupina stanovništva, jedna od važnijih zadaća je pronaći način da se starije ljude što dulje zadrži u svijetu rada, poruka je s okruglog stola pod nazivom »I umirovljenici traže posao«, koji su u sklopu projekta analize stanja u mirovinskom sustavu zajednički organizirali Institut za javne financije i časopis Banka. Kao osnova za sva druga rješenja istaknuta je potreba javne kampanje radi razbijanja predrasuda o starijim radnicima, prije svega uvriježeni stav da stariji moraju u mirovinu da bi mladima ostavili radno mjesto, ali i izmjene propisa koje bi omogućile da radnik koji je stekao uvjete za mirovinu može raditi jedan dio radnog vremena i istodobno primati dio mirovine te izmijeniti sustav oporezivanja otpremnina, kako poslodavcu čiji je radnik ispunio uvjete za prijevremenu mirovinu ne bi bilo isplativije tjerati ga u mirovinu nego zadržati na poslu.
Statistika pokazuje da je rizik da će ostati bez posla kod starijih radnika godinama bio gotovo dvostruko manji u odnosu na prosjek, jer je manja vjerojatnost za gubitak posla, no kada stariji radnik ostane bez posla, u 75 posto slučajeva ostaje nezaposlen godinu dana ili dulje i jedino rješenje na kraju ostaje mirovina. Anketa radne snage pokazuje da čak 70 posto nezaposlenih osoba koje nisu aktivne (dakle, ne traže posao niti su prijavljene na Zavod za zapošljavanje) ne želi raditi upravo zato što su u mirovini i što ona donekle zadovoljava njihove potrebe. Jedan dio žena ne može raditi zato što njeguje mlađeg ili starijeg člana obitelji, dobar dio ispitanika to ne želi ili ne može zbog zdravstvenog stanja, pa je naposljetku tek oko pet posto, odnosno tek oko 25.000 osoba inače neaktivnih osoba u dobi između 55 i 65 godina doista neaktivno zato što nemaju posla, kazao je Teo Matković, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Samo polovica poslodavaca zadržala bi radnika s uvjetima za mirovinu
Nešto više od 50 posto poslodavaca među 216 ispitanih u istraživanju Ekonomskog instituta iskazalo je da bi bilo spremno zadržati radnika i nakon što ispuni uvjete za mirovinu. Oko 30 posto njih ne bi to učinilo, a nešto manje od preostalih 20 posto iskazalo je da ne zna kakvu bi odluku donijelo u tom trenutku.
»Zanimljivo je da istraživanje stavova poslodavaca u Hrvatskoj i Sloveniji pokazuju da oni uglavnom imaju pozitivan stav prema starijim radnicima, no u životu - postupaju drugačije«, kazala je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Starijim se radnicima zamjera da imaju manje inicijative, slabija motivacija, manja kreativnost, problemi sa zdravljem, manja prilagodljivost te slabije vladanje novim tehnologijama i nemogućnost svladavanja novih vještina. S druge strane, poslodavci im u prednosti pripisuju poštenje, lojalnost, kompetentnost, marljivost i spremnost na suradnju. U praksi, to rezultirala time da je u 216 ispitanih poduzeća u Hrvatskoj 23,5 posto starijih radnika, a u 200 ispitanih u Sloveniji 21,5 posto. Istodobno, poslodavci će kod potrage za novozaposlenima samo u 3,4 posto slučajeva potražiti baš starije radnike (u Sloveniji 1,8 posto). To će češće učiniti poslodavci s duljom tradicijom u odnosu na one iz novijih tvrtki. Odgovori na pitanje koju dob radnika poslodavci ocjenjuju najpoželjnijom za umirovljenje kao da potvrđuju tezu o tome da dobar dio radnika u Hrvatskoj ne odlazi u mirovinu »drage volje«, nego ih poslodavci nagovore, nerijetko i ponudom poticajnih otpremnina. Naime, prema ocjenama poslodavaca, u prosjeku je to dob između 55 i 60 godina, pri čemu se minimalna dob procjenjuje na 50, a maksimalna na 70 godina.
»I u tvrtkama koje kolektivnim ugovorima imaju propisane vrlo visoke otpremnine, zbog visoko postavljenog neoporezivog dijela otpremnine, poslodavcima je to zapravo najjednostavniji i najjeftiniji način restrukturiranja tvrtke«, upozorio je Marko Krištof iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Naime, ZOR propisuje da radnik ima pravo na otpremninu nakon dvije godine kod poslodavca i da ona iznosi najmanje trećinu bruto plaće po godini staža.»Računica za osobu s plaćom od 7666 kuna bruto pokazuje da nakon 18 godina rada kod poslodavca može dobiti najviše 46.008 kuna. No, kolektivnim ugovorima često su propisane više otpremnine. Tako je kod poslovno uvjetovanog otkaza neoporezivi iznos otpremnine po godini staža ograničen na 6400 kuna po godini, odnosno na 8000 kuna ako je riječ o profesionalnoj nesposobnosti za rad. Tako je, na primjer, u Ini kolektivnim ugovorom propisano da otpremnina iznosi 60 posto bruto plaće po godini staža, pa radnik nakon 35 godina može dobiti 207.095 kuna, na što se ne plaćaju nikakvi porezi i doprinosi, jer je do 224.000 kuna iznos neoporeziv«, kaže Krištof. Tako će se poslodavcu otpuštanje radnika isplatiti za dvije godine. S druge strane, radnik s prosječnom plaćom koji pet godina ranije odlazi u mirovinu dobit će mirovinu oko 1872 kune. »To je oko 477 kuna manje u odnosu na punu starosnu mirovinu, pa se mnogima vjerojatno učini da su otpremninom to pokrili, a nakon toga godinama ne nađu alternativu«, kaže Krištof.
Omogućiti rad i pravo na mirovinu
»Prava fleksibilnost rada u Hrvatskoj ne postoji«, upozorio je Zoran Anušić, viši savjetnik Svjetske banke, istaknuvši da podaci za 19 zemalja EU-a pokazuju da postoji mogućnost rada uz kraće radno vrijeme i istodobnog korištenja cijele ili dijela mirovine. U šest zemalja postoje odredbe o umanjenju mirovina uz rad, a jedna od zemalja u kojoj se to primjenjuje je Latvija.
»Procjene pokazuju da u Latviji oko 200.000 umirovljenika i radi, a nakon što u se suočili s fiskalnim problemima, donijeta je odluka o umanjenju tih mirovina. No, nakon nje, čak je 70 posto umirovljenika otišlo iz svijeta rada«, upozorava Anušić, uz napomenu da stoga treba biti oprezan kod donošenja rješenja.
Marija Zuber, savjetnica časopisa RRIF, upozorava, pak, na prevelike razlike među umirovljenicima koje nastaju zbog različitog poreznog tretmana mirovina. Jedan od njezinih prijedloga je izjednačavanje iznosa osobnog odbitka za umirovljenike s iznosima koji se primjenjuju na ostalu populaciju. No, Željko Šemper iz HSU-a upozorava da bi to značilo dodatno smanjenje prosječnih mirovina i novo osiromašenje umirovljenika.
Statistika pokazuje da je rizik da će ostati bez posla kod starijih radnika godinama bio gotovo dvostruko manji u odnosu na prosjek, jer je manja vjerojatnost za gubitak posla, no kada stariji radnik ostane bez posla, u 75 posto slučajeva ostaje nezaposlen godinu dana ili dulje i jedino rješenje na kraju ostaje mirovina. Anketa radne snage pokazuje da čak 70 posto nezaposlenih osoba koje nisu aktivne (dakle, ne traže posao niti su prijavljene na Zavod za zapošljavanje) ne želi raditi upravo zato što su u mirovini i što ona donekle zadovoljava njihove potrebe. Jedan dio žena ne može raditi zato što njeguje mlađeg ili starijeg člana obitelji, dobar dio ispitanika to ne želi ili ne može zbog zdravstvenog stanja, pa je naposljetku tek oko pet posto, odnosno tek oko 25.000 osoba inače neaktivnih osoba u dobi između 55 i 65 godina doista neaktivno zato što nemaju posla, kazao je Teo Matković, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Samo polovica poslodavaca zadržala bi radnika s uvjetima za mirovinu
Nešto više od 50 posto poslodavaca među 216 ispitanih u istraživanju Ekonomskog instituta iskazalo je da bi bilo spremno zadržati radnika i nakon što ispuni uvjete za mirovinu. Oko 30 posto njih ne bi to učinilo, a nešto manje od preostalih 20 posto iskazalo je da ne zna kakvu bi odluku donijelo u tom trenutku.
»Zanimljivo je da istraživanje stavova poslodavaca u Hrvatskoj i Sloveniji pokazuju da oni uglavnom imaju pozitivan stav prema starijim radnicima, no u životu - postupaju drugačije«, kazala je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Starijim se radnicima zamjera da imaju manje inicijative, slabija motivacija, manja kreativnost, problemi sa zdravljem, manja prilagodljivost te slabije vladanje novim tehnologijama i nemogućnost svladavanja novih vještina. S druge strane, poslodavci im u prednosti pripisuju poštenje, lojalnost, kompetentnost, marljivost i spremnost na suradnju. U praksi, to rezultirala time da je u 216 ispitanih poduzeća u Hrvatskoj 23,5 posto starijih radnika, a u 200 ispitanih u Sloveniji 21,5 posto. Istodobno, poslodavci će kod potrage za novozaposlenima samo u 3,4 posto slučajeva potražiti baš starije radnike (u Sloveniji 1,8 posto). To će češće učiniti poslodavci s duljom tradicijom u odnosu na one iz novijih tvrtki. Odgovori na pitanje koju dob radnika poslodavci ocjenjuju najpoželjnijom za umirovljenje kao da potvrđuju tezu o tome da dobar dio radnika u Hrvatskoj ne odlazi u mirovinu »drage volje«, nego ih poslodavci nagovore, nerijetko i ponudom poticajnih otpremnina. Naime, prema ocjenama poslodavaca, u prosjeku je to dob između 55 i 60 godina, pri čemu se minimalna dob procjenjuje na 50, a maksimalna na 70 godina.
»I u tvrtkama koje kolektivnim ugovorima imaju propisane vrlo visoke otpremnine, zbog visoko postavljenog neoporezivog dijela otpremnine, poslodavcima je to zapravo najjednostavniji i najjeftiniji način restrukturiranja tvrtke«, upozorio je Marko Krištof iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Naime, ZOR propisuje da radnik ima pravo na otpremninu nakon dvije godine kod poslodavca i da ona iznosi najmanje trećinu bruto plaće po godini staža.»Računica za osobu s plaćom od 7666 kuna bruto pokazuje da nakon 18 godina rada kod poslodavca može dobiti najviše 46.008 kuna. No, kolektivnim ugovorima često su propisane više otpremnine. Tako je kod poslovno uvjetovanog otkaza neoporezivi iznos otpremnine po godini staža ograničen na 6400 kuna po godini, odnosno na 8000 kuna ako je riječ o profesionalnoj nesposobnosti za rad. Tako je, na primjer, u Ini kolektivnim ugovorom propisano da otpremnina iznosi 60 posto bruto plaće po godini staža, pa radnik nakon 35 godina može dobiti 207.095 kuna, na što se ne plaćaju nikakvi porezi i doprinosi, jer je do 224.000 kuna iznos neoporeziv«, kaže Krištof. Tako će se poslodavcu otpuštanje radnika isplatiti za dvije godine. S druge strane, radnik s prosječnom plaćom koji pet godina ranije odlazi u mirovinu dobit će mirovinu oko 1872 kune. »To je oko 477 kuna manje u odnosu na punu starosnu mirovinu, pa se mnogima vjerojatno učini da su otpremninom to pokrili, a nakon toga godinama ne nađu alternativu«, kaže Krištof.
Omogućiti rad i pravo na mirovinu
»Prava fleksibilnost rada u Hrvatskoj ne postoji«, upozorio je Zoran Anušić, viši savjetnik Svjetske banke, istaknuvši da podaci za 19 zemalja EU-a pokazuju da postoji mogućnost rada uz kraće radno vrijeme i istodobnog korištenja cijele ili dijela mirovine. U šest zemalja postoje odredbe o umanjenju mirovina uz rad, a jedna od zemalja u kojoj se to primjenjuje je Latvija.
»Procjene pokazuju da u Latviji oko 200.000 umirovljenika i radi, a nakon što u se suočili s fiskalnim problemima, donijeta je odluka o umanjenju tih mirovina. No, nakon nje, čak je 70 posto umirovljenika otišlo iz svijeta rada«, upozorava Anušić, uz napomenu da stoga treba biti oprezan kod donošenja rješenja.
Marija Zuber, savjetnica časopisa RRIF, upozorava, pak, na prevelike razlike među umirovljenicima koje nastaju zbog različitog poreznog tretmana mirovina. Jedan od njezinih prijedloga je izjednačavanje iznosa osobnog odbitka za umirovljenike s iznosima koji se primjenjuju na ostalu populaciju. No, Željko Šemper iz HSU-a upozorava da bi to značilo dodatno smanjenje prosječnih mirovina i novo osiromašenje umirovljenika.
Preuzeto s: nhs.hr