Barišić dodaje da je slična situacija s kruhom na domaćem tržištu bila i 2008., kad je prosječna cijena brašna bila 2,75 kuna po kilogramu, pa je cijena kruha išla gore. U 2009. cijena brašna bila je niža od dvije kune po kilogramu, a lani je iznosila dvije kune. U Žitozajednici su uvjereni da ni ovogodišnja žetva ne donosi ništa dobroga, jer je prošle jeseni zasijano 20.000 hektara manje pšenice, pa će otkupna cijena ove godine sigurno biti veća od lanjskih 1,20 kuna po kilogramu.
Inače, Vladino povjerenstvo za cijene nije se sastalo više od godinu dana, a primjerice, samo je cijena stočne hrane, koja najviše utječe na cijene mlijeka i mesa, ove godine 70 posto veća nego lani.
Vlada na raspolaganju ima više instrumenata kojima bi cijene mogla držati pod kontrolom. No, ne može ih određivati dekretom, jer bi time prekršila ugovor sa Svjetskom trgovinskom organizacijom. Za početak tu su parafiskalni nameti te snižavanje ambalažne naknade, što bi, pak, pogodilo one najsiromašnije, koji skupljaju prazne boce i limenke.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić podsjeća da i Europska komisija ističe kako troškovi proizvodnje hrane u svijetu rastu, a da ih cijene na trgovačkim policama ne prate. Što se, pak, tiče kontrole cijena, Bobetić navodi inicijativu slovenske vlade koja je urodila plodom. Naime, Slovenija je uvela transparentno formiranje cijena, što znači da su - osim proizvođača, prerađivača i trgovaca - i potrošači bili uključeni u određivanje cijena hrane. Dakle, domaći su trgovci, uz velike prehrambene proizvođače, ti koji drže ključeve cijena namirnica, jer se potrošači mogu odreći mnogo čega, ali ne i hrane. Na kraju prošle godine pokrivenost uvoza izvozom hrane pala je na 58 posto, dok je prije godinu iznosila 64 posto.

NHS traži oživljavanje Povjerenstva za praćenje cijena
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su u četvrtak s hitno oživljavanje Povjerenstva za praćenje cijena zbog najava poskupljenja, od struje, plina, vode i komunalnih usluga do moguće lančane reakcije zbog poskupljenja goriva. Djelovanje Povjerenstva za praćenje cijena potpuno je zamrlo početkom recesije, pa hitno treba zajedno posjesti predstavnike Vlade, HEP-a, Ine, poslodavaca, sindikata, lokalnih vlasti, mlinarske i pekarske industrije, proizvođače te prerađivače hrane i prehrambenih proizvoda, trgovce i sve koji svojim djelovanjem mogu utjecati na rast cijena, ističe NHS. [Hina]
Marinko Petković
marinko.petkovic@vjesnik.hr
 
 
Preuzeto s: nhs.hr