PLAN JE BIO 5,8 MILIJARDI. POTROŠILI SU 5,4. A FALI IM JOŠ DEVET MILIJARDI!
(Jutarnji list)
OTKRIVAMO KAKO JE PROPAO HAC
PIŠE: KREŠIMIR ŽABEC
Hrvatske autoceste više ne mogu financirati izgradnju ugovorenih autocesta u Hrvatskoj jer se financijski model istrošio, saznaje Jutarnji list.
Sljedeće godine istječe 2009. godine usvojen 5,8 milijardi kuna težak četverogodišnji plan izgradnje autocesta. Od tog iznosa HAC-u je za 2012. za tu namjenu ostalo tek 400 milijuna kuna, a, kako tvrde naši sugovornici, za završetak svih ugovorenih radova potrebno je čak devet milijardi kuna.
AUTOCESTE HAC-a koje su izgrađene od 2000. do 2011.
Dva modela
Sada je model istrošen i ugovoreni radovi u budućnosti mogu se financirati samo na dva načina - iz državnog proračuna ili davanjem prometnica u koncesiju uz obvezu završetka radova. U slučaju prve opcije to bi bilo prvi put da se gradnja HAC-ovih autocesta financira iz proračuna. No, s obzirom na stanje državne blagajne i najave drastičnog rezanja državnog proračuna veliko je pitanje može li Vlada preuzeti financijsku obvezu završetka ugovorenih radova. S obzirom da ugovaranje koncesije traje do tri godine, može se očekivati višegodišnji zastoj u gradnji. Riječ je o ugovorenim i neizvršenim radovima na autocestama Vrgorac - Ploče, Zagreb - Sisak, Dubrovnik - Doli i Podravskom ipsilonu. Radovi su najviše odmakli na 11 kilometara dugoj dionici autoceste Vrgorac - Ploče koja se dijelom već asfaltira, a za čiji je završetak potrebno oko milijardu kuna. Na autocesti Zagreb - Sisak gradi se nadvožnjak Odra te se obavljaju zemljani radovi između Buševca i Lekenika. Na Podravskom ipsilonu radovi stoje više od godinu dana, a na autocesti za Dubrovnik nisu ni počeli. Riječ je o projektima koji nisu sastavni dio Plana građenja u razdoblju 2009. - 2012. već ih je Vlada naknadno nametnula HAC-u iako se unaprijed znalo da se to ne može isfinancirati. Već 2008., pri izradi tog plana, tadašnja ministrica Marina Matulović Dropulić tražila je da investicijski plan bude težak oko 16 milijardi kuna. Uz žestoka upozorenja iz HAC-a da za to neće biti novca apetiti su smanjeni. No, politički pritisak pred lokalne izbore u proljeće 2009. bio je prejak. Kako je gradnja cesta posljednjih godina glavni stranački adut pred izbore, ni ta kampanja nije bila izuzetak.
Sporni natječaji
Građevinari u većim problemima: Zbog svađa ne grade ono za što ima novca
U većim problemima od HAC-a su građevinske tvrtke koje su posljednjih deset godina živjele od cestogradnje. Prema neslužbenim procjenama, hrvatske građevinske tvrtke radeći na autocestama i državnim cestama u tom su razdoblju ostvarile oko 40 milijardi kuna prihoda. A danas su sve one na koljenima. Većini je račun u blokadi, otpuštaju radnike, rasprodaju strojeve. Nitko sa sigurnošću ne može reći na što je utrošeno 5,5 milijardi eura. Primjerice, splitski Konstruktor, doznajemo, od banke ne može ishoditi garanciju za posao na mostu Pelješac jer je u blokadi.
Iako je HAC ove godine planirao izvesti radova u vrijednosti od 2 milijarde kuna, građevinske tvrtke jedva će napraviti polovicu plana jer su nesolventne. Da apsurd bude veći,zbog animoziteta među vodstvima tvrtki radovi stoje i tamo gdje im je financiranje osigurano.Tako radovi stoje na mostu Drava jer se izvođači ne mogu dogovoriti tko će kao podizvođača uzeti zagrebačku Montmontažu da napravi čelične dijelove mosta. Dok se oni međusobno prepucavaju, HAC je morao platiti oko 200.000 eura penala banci KFW jer nije na vrijeme povukao ugovorene tranše kredita.
Upitni radovi
Osim što je HAC morao ispunjavati političke želje, tu su i nedokazane tvrdnje o preplaćenim iznosima za obavljene radove. Čačić tako godinama upozorava kako je prosječna cijena kilometra autoceste u njegovo vrijeme stajala oko četiri milijuna eura, da bi se u vrijeme HDZ-ove Vlade popela na čak 17 milijuna eura. Stručnjake je posebno frapirala cijena izgradnje autoceste Zagreb - Sisak. Tako 25 kilometara dionice od Buševca do Siska stoji čak 1,1 milijardu kuna, odnosno 44 milijuna kuna po kilometru. Mnogi upozoravaju i na ugovaranje upitnih radova. Primjerice, isplatu 130 milijuna kuna za arheološka istraživanja na trasama autocesta u razdoblju od 2004. do 2007. godine te izgradnja čvora Vučevica za 62 milijuna kuna.
Most preko Drave