Od jeseni ovrhe poduzećima koja ne isplaćuju plaće

Plaću u Hrvatskoj neredovito prima 18 do 25 tisuća radnika, dok 70 do 110 tisuća radnika kroz godinu primi "neto plaću" bez uplate obaveznih doprinosa i poreza. Najveći dio problema neisplate plaća i neuplate doprinosa zbiva se kod 50 do 100 poduzeća u kojima radi osam do 15 tisuća radnika i za koje je upitno imaju li poslovnu budućnost.

To je, među ostalim, utvrdilo povjerenstvo Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) kojemu je bio zadatak pripremiti podlogu kako bi se donijele mjere za rješavanje problema neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa. Sudeći prema zaključcima s četverosatne sjednice GSV-a taj bi problem trebao biti rješen do početka rujna dosljednom primjenom zakona, što znači i pokretanjem ovršnih, ali i stečajnih postupaka. Do ljetne saborske pauze donijet će se i zakonska regulativa kojom će se onemogućiti otvaranje novih poduzeća i ostavljanja dugova u starima. Naime, poslodavci će pri otvaranju novog poduzeća morati priložiti ovjerenu izjavu o nepostojanju dugovanja prema plaćama radnika. Do kraja godine osigurat će se tehničke pretpostavke za brzu razmjenu podataka među institucijama, ali i stvoriti uvjeti da se svim radnicima omogući i uvid u stanje uplata u prvi mirovinski stup.

Neredovito plaćanje kupaca, rokovi naplate iznad 60 dana, pad potražnje za robom i uslugama kao i pad kupovne moći i rast nezaposlenosti, nekonkurentnost i neučinkovitost objektivni su razlozi, kako je utvrđeno, koji dovode do problema neisplate plaća i neplaćanja obaveznih doprinosa i poreza. Među subjektivnima su neodgovornost poslodavaca koji voze zakonski slalom "zato što to mogu te tako stvoreni ekstraprofit kataliziraju u druga područja". Neki se poslodavci, ponekad i u suradnji s radnicima, koriste različitim putevima poput cesije ili kompezacije, pa i bonovima kako bi isplatili plaću bez obaveznih davanja. Radnici, utvrđeno je, ne posežu za ovrhama u smislu prisilne naplate zarađenog i neisplaćenog. Za prisilnom naplatom ne posežu niti dobavljači,a niti banke, dok državne institucije ne poduzimaju prekršajne prijave u dovoljnoj mjeri. GSV, uglavnom nije utvrdio ništa što se već odavno ne zna. Pa novost nije niti postojanje cijelog niza institucija koje vode evidencije, ali i nepostojanje jedinstvenog registra iz kojeg bi se u kratkom roku dobili podaci o broju radnika i visini neplaćenih potraživanja.