NOVI VLADIN MODEL Analitičari: Država ne pomaže građanima nego građevinarima
(Slobodna Dalmacija)
Analitičari upozoravaju da novi model Jadranke Kosor ni izbliza nije poticajan za tržište nekretnina
- Ove mjere će pomoći investitorima i bankarima da malo brže prodaju već sagrađene stanove bez ozbiljnog spuštanja cijena. To je vrlo vjerojatno najbolja definicija onoga što se događa - kaže u komentaru Vladinih mjera za Slobodnu Dalmaciju doc. dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
- Svi sudionici na strani ponude stanova zajedno s Vladom pokušavaju u biti spriječiti funkcioniranje tržišnog sustava na tržištu nekretnina i svim silama se trude spriječiti pad cijena nekretnina umjesto da rade na poticanju novih investicija kako bi se potaknuo rast BDP-a građevinarstva i sačuvala radna mjesta u navedenom sektoru - dodaje dr. Tica. Da su kretanja na hrvatskom tržištu nekretnina neuobičajena u odnosu na ostatak svijeta vidi se već iz odnosa ponude i potražnje.
U situaciji kad je ponuda neusporedivo veća od potražnje, logično bi bilo da cijene nekretnina značajnije padaju, no to se kod nas nije dogodilo. Mnogi su skloni tezi da su banke te koje indirektno drže visoke cijene jer nisu izvršile pritisak na investitore čije su projekte kreditirale, niti na način da investitori smanje cijenu i izgrađeno prodaju, niti da posegnu za aktiviranjem hipoteka. Potonje iz vrlo jasnog razloga - ako prodaja ne ide investitorima, zašto bi pod istim uvjetima banke bile uspješnije.
Vlada diže granicu
U takvoj situaciji Vlada svojim mjerama pogoduje investitorima pomicanjem gornje granične cijene stambenog kvadrata s kojom se uopće može zatražiti subvencionirani kredit, sa 1600 na 1900 eura plus PDV. Jednostavno rečeno, kad investitori nisu htjeli spustiti cijenu, Vlada je podigla granicu za 300 eura po kvadratu. Banke s druge strane, vodeći se naravno svojim interesima, nevoljko spuštaju kamatu na stambene kredite i još pooštravaju uvjete kreditiranja, a onda s Vladom dogovaraju model po kojemu ostaju na dobitku.
Kamata od 4,95 posto vrijedit će određeno razdoblje (dio gubitka s niskom kamatom namirit će im država iz proračuna), a onda dolazi puno duži period otplate s promjenjivom kamatnom stopom. Novim Zakonom država budućim kupcima stana, odnosno korisnicima kredita do 100.000 eura nepovratno daje oko 14.000 eura, izračunali su u nadležnom ministarstvu.
Pitanje je samo koliko je onih koji se mogu upustiti u, ipak, dugoročno kreditno zaduženje i za tako veliki iznos. Osim toga, nije jasno kako Vlada namjerava pokrenuti stanogradnju, ako se zna da na tržištu ovoga trenutka ima neprodanih između 10.000 do 13.000 stanova (završenih ili u izgradnji), čija ukupna vrijednost po nekim procjenama iznosi 5,2 milijarde kuna, a ona može subvencionirati kupnju tek 1900 stanova.