Nogometaši bez zaštite, sindikat je jedino rješenje
Dario Šimić osnovao udrugu za hrvatske prvoligaške igrače
Klubovi duguju plaće, a država ne oprašta – na neplaćena davanja idu i kamate
Piše: Igor Flak
(VEČERNJI LIST) Možete li zamisliti nogometaše hrvatskih prvoligaških klubova kako u kopačkama i štucnama od Maksimirske 128 pa sve do Ludnice ili Paše nose transparente "Dolje nogometni funkcionari"? Pa zašto bi prosvjedovali ljudi koji voze posljednji model Mercedsa, Audija, Lamborginija.
Međutim, nisu svi igrači u Dinamu ili Hajduku. Dario Šimić, slavni hrvatski reprezentativac s rekordnih 100 nastupa, jedan je od osnivača i predsjednik udruge Nogometni sindikat.
Stranci prema ZOR-u
– Čitao sam i slušao od igrača kako im klubovi duguju nekoliko plaća, godinama im nisu plaćali mirovinsko osiguranje pa sam se odlučio uključiti – rekao je Dario Šimić. Svaki prvoligaški nogometaš, ako nije riječ o stranom državljaninu, obvezan je otvoriti samostalnu djelatnost – obrt. Za otvaranje obrta nogometaš mora uz rodni list, potvrdu o nekažnjavanju, rješenje o kategorizaciji u vrhunskog sportaša, i odigrati jednu prvoligašku utakmicu te od kluba za to dobiti potvrdu. Mjesečni su troškovi oko 4000 kuna (300 za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a ostalo za knjigovođu). Ne ispuni li igrač obveze, zatezna je kamata do 15 posto. Kad nogometaš ispostavi račun, problem je nelikvidnost kluba.
– Zašto naš državljanin mora biti obrtnik, a stranac može biti zaposlen prema Zakonu o radu? – pita se Šimić.
– Klasičan sindikat ne mogu osnovati niti mogu ući u udrugu bilo kakvih sindikata u Hrvatskoj. Ne mogu biti priznati kao subjekt niti pristupiti svjetskom nogometnom sindikatu igrača kakav priznaju Fifa i Uefa – kazao je prvi pravnik HNS-a Vlado Iveta.
I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, objašnjava: – Oni nemaju ugovor o radu i stoga ne mogu osnivati sindikat s pravnom snagom. Ne mogu sklopiti kolektivni ugovor pa ne mogu donositi nikakve konkretne odluke za sebe. Ali okupljanjem u udrugu promijenit će sliku i možda natjerati odgovorne u državi da reagiraju – kaže Sever.
Glavni tajnik udruge Mario Jurić ovako razmišlja: – Recite vi meni jednog funkcionara u našim prvoligaškim klubovima koji nije dobio osobni dohodak. A je li i jedan hrvatski klub u privatnome vlasništvu? Dakle, novac dolazi i iz subvencija gradskih i općinskih struktura. Čelnicima kluba neće pasti na pamet sebi ne isplatiti dohodak, a vrlo će lako zaboraviti uplatiti novac nogometašu koji ima obrt i dužan je u sekundu izvršavati sve obveze prema državi.
Pravna pomoć
Šimić pak poslije prve, uglavnom uspješne sezone, promjenom trenera više nije bio u kadru prve momčadi Monaca. Trenirao je s igračima koji se oporavljaju ili pak igraju za drugu momčad.
– Suigrači su mi rekli da se obratim sindikatu i vrlo me brzo taj isti trener morao vratiti u kadar prve momčadi. Sada zamislite koliko je jak sindikat. Ondje ipak čelnici klubova moraju i te kako biti pažljivi jer ne mogu kao primjerice u nas raditi što god požele. Ondje im država može uvesti različite oblike sankcija. I zbog toga je nogomet u zapadnoj Europi ipak sređen.
Sad se tek okupljaju nogometaši, mjesečna će članarina biti simboličnih 150 kuna, a u udruzi Nogometni sindikat moći će dobiti pravnu pomoć te će ipak lakše moći ostvariti svoja prava.
Stranci prema ZOR-u
– Čitao sam i slušao od igrača kako im klubovi duguju nekoliko plaća, godinama im nisu plaćali mirovinsko osiguranje pa sam se odlučio uključiti – rekao je Dario Šimić. Svaki prvoligaški nogometaš, ako nije riječ o stranom državljaninu, obvezan je otvoriti samostalnu djelatnost – obrt. Za otvaranje obrta nogometaš mora uz rodni list, potvrdu o nekažnjavanju, rješenje o kategorizaciji u vrhunskog sportaša, i odigrati jednu prvoligašku utakmicu te od kluba za to dobiti potvrdu. Mjesečni su troškovi oko 4000 kuna (300 za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a ostalo za knjigovođu). Ne ispuni li igrač obveze, zatezna je kamata do 15 posto. Kad nogometaš ispostavi račun, problem je nelikvidnost kluba.
– Zašto naš državljanin mora biti obrtnik, a stranac može biti zaposlen prema Zakonu o radu? – pita se Šimić.
– Klasičan sindikat ne mogu osnovati niti mogu ući u udrugu bilo kakvih sindikata u Hrvatskoj. Ne mogu biti priznati kao subjekt niti pristupiti svjetskom nogometnom sindikatu igrača kakav priznaju Fifa i Uefa – kazao je prvi pravnik HNS-a Vlado Iveta.
I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, objašnjava: – Oni nemaju ugovor o radu i stoga ne mogu osnivati sindikat s pravnom snagom. Ne mogu sklopiti kolektivni ugovor pa ne mogu donositi nikakve konkretne odluke za sebe. Ali okupljanjem u udrugu promijenit će sliku i možda natjerati odgovorne u državi da reagiraju – kaže Sever.
Glavni tajnik udruge Mario Jurić ovako razmišlja: – Recite vi meni jednog funkcionara u našim prvoligaškim klubovima koji nije dobio osobni dohodak. A je li i jedan hrvatski klub u privatnome vlasništvu? Dakle, novac dolazi i iz subvencija gradskih i općinskih struktura. Čelnicima kluba neće pasti na pamet sebi ne isplatiti dohodak, a vrlo će lako zaboraviti uplatiti novac nogometašu koji ima obrt i dužan je u sekundu izvršavati sve obveze prema državi.
Pravna pomoć
Šimić pak poslije prve, uglavnom uspješne sezone, promjenom trenera više nije bio u kadru prve momčadi Monaca. Trenirao je s igračima koji se oporavljaju ili pak igraju za drugu momčad.
– Suigrači su mi rekli da se obratim sindikatu i vrlo me brzo taj isti trener morao vratiti u kadar prve momčadi. Sada zamislite koliko je jak sindikat. Ondje ipak čelnici klubova moraju i te kako biti pažljivi jer ne mogu kao primjerice u nas raditi što god požele. Ondje im država može uvesti različite oblike sankcija. I zbog toga je nogomet u zapadnoj Europi ipak sređen.
Sad se tek okupljaju nogometaši, mjesečna će članarina biti simboličnih 150 kuna, a u udruzi Nogometni sindikat moći će dobiti pravnu pomoć te će ipak lakše moći ostvariti svoja prava.
Preuzeto s: nhs.hr