Pa, kome je uplaćen taj novac? Uplaćen je u državni proračun - Božidar Kalmeta

Povod za razgovor s bivšim ministrom mora, prometa i infrastrukture, Božidarom Kalmetom su učestali napisi o eventualnim odgovornostima vezanim uz poslove na autocestama od kojih se posljednja vezuje uz zaduženje i autocestu Rijeka - Zagreb. Razloga, mimo tog povoda, za razgovor s Kalmetom je iznimno puno, od onih vezanih uz Zadar do prilika u HDZ-u, radu kroz dva mandata, učinjenom, neučinjenom, mišljenju o nasljednicima...

Povod ovom razgovoru je u više hrvatskih dnevnih novina otvoreno pitanje oko prilika, odnosno zaduženosti autoceste Rijeka - Zagreb, a koje u 2013. odnosno 2014. navodno prijete opstanku tvrtke, u kojima se spominjete i vi. Neke kolege prizivaju i moguće kaznene prijave, spominju štetne ugovore i 1,5 milijardi kuna?

- Podsjećam na situaciju vezanu uz tzv. riječku obilaznicu koja se gradila godinama i desetljećima i predstavljala jedan od značajnih prometnih problema. Učestalo je izražavano nazadovoljstvo s razine Rijeke, Primorsko-goranske županije i svih drugih struktura, ali i na državnoj razini s takvim prilikama. U tom je trenutku trebalo odlučiti - graditi je ili ne graditi, odnosno ostaviti je graditi kako se gradila do tada, što vjerojatno znači daljnjih desetak godina. Za riješiti taj problem bilo je neminovno, tko god da ju je gradio, ući u nove kredite i zaduženja. Prilike i mogućnosti Hrvatskih cesta nisu jamčile organizacijsku, tehnološku i svaku drugu mogućnost brzog dovršetka, dok su u autocesti Rijeka - Zagreb u zamahu dovršetka punog profila takvi uvjeti postojali. Posao je odrađen i cesta je napravljena na opće zadovoljstvo. Riješen je temeljni problem Rijeke, ali i značajan problem Hrvatske, riječka luka dobila je preduvjete razvoja kakve su već sebi stvorili i Trst, i Kopar, i druge luke. Tko god da je radio na projektu, bio to HAC, HC ili ARZ morao se zadužiti, a naravno da je jamstvo zaduženja u tome kao i svim drugim slučajevima projekata od nacionalnog značaja dala Vlada. Dakle, Vlada je o tome i odlučila. Ne vidim što je u tome sporno, kazao nam je donedavni ministar Božidar Kalmeta.

"Prebacivao" iz jednog "državnog džepa" u drugi

Navodno je ARZ-u prepuštena koncesija, a obuhvaćala je i naplatni dio Krčkog mosta odnosno dionice autoceste Rijeka-Ravče ali, iako je to bilo moguće napraviti za nula kuna, naplaćena 1,5 milijardi kuna što je tih famoznih 200 milijuna eura koji se sada spominju kao temeljni problem poslovanja ARZ-a u budućim godinama?

- Pa, kome je uplaćen taj novac? Uplaćen je u državni proračun! Države koja je i vlasnik ARZ-a, koja je i vlasnik HAC-a i HC-a, a koja je i jamac za kredite koji su uzeti. Sasvim je normalno da se kod prepuštanja određenog posla s određenom razinom dovršetka, kao i koncesije, subjektu kojem se uzima iz razloga urednosti tijeka novca, knjigovodstva... daje naknada. Tu se spominje da je to bilo moguće napraviti i za nula kuna. Tko o tome odlučuje? Vlada RH, i tada i sada. I Vlada RH je ta koja će zatvarati financije, otpisom, drugim načinom otplate i slično, onog dijela za koji njena tvrtka nema sredstva. I tada i sada je to odluka Vlade, a ne Božidara Kalmete, odgovora Kalmeta na nešto što bi mogli svesti na to da je država u stvari prebacivala novac iz jednog (svog) džepa u drugi ili treći, a svi su njeni, kao i odgovornost za dotične tvrtke.

Moram se još zadržati na sada iznesenim tvrdnjama o tome da se autocesta Rijeka-Zagreb navodno nepotrebno zadužila za značajan iznos kod banke uz visoke kamate, a onda oročila sredstva za manje kamate?

- Zar sam ja kao ministar taj koji je za 30-ak ili ne znam koliko tvrtki u svom resoru trebao ugovarati operativne poslove bilo koje vrste ili pregovarati o visini kamate. Pa ARZ se nije zadužio kod kamatara ili seoske štedionice već kod jedne od najuglednijih svjetskih financijskih institucija - JP Morgana. I nemojmo iz jednog vremena prenositi procjene u druga. Riječ je bila o trenutku kada su postojale iznimne teškoće i muke svih u državi za doći do kredita, normalno u takvim trenucima se plaća viša kamata, kao što isto tako imate kredita sklapanih u povoljnijim uvjetima za koje bi sada bili sretni da ih možemo postići, a nitko ih ne spominje.

Ministar i "zapovjedna odgovornost"

Vrlo su česte prozivanja ili najave ili nagađanja o vašoj odgovornosti za čitav niz slučajeva koji su dorasli do afera. I nedavno vas se spominje zbog HAC-a pa se govori i o 15 kilometara "nestale" autoceste?

- Već dvije i pol godine ogromnu sam energiju morao trošiti na to da odgovaram i branim se od napada oko prilika i neprilika u pojedinim tvrtkama koje spadaju u resor, odnosno nadležnost ministarstva kojem sam bio na čelu. Da je riječ o samo jednoj tvrtki takvo što bi bilo promašeno jer ministar ili kod nekih značajnih odluka i sama Vlada ne vodi operativne poslove pojedine tvrtke, već donosi strateške odluke. Postoje uprave, službe, nadležna tijela, kontrole, revizije... zadužene svaki za svoj posao. Ne prihvaćam da u tome postoji "zapovjedna odgovornost". Pa zar gradonačelnik treba odgovarati za propust u operativnom rukovođenju neke tvrtke iz domene sporta, odvodnje komunalija u vlasništvu grada?

Da se opet vratim na pitanje vezano uz autocestu Rijeka-Zagreb i vaš mandat i poslove.

- Dopustite da vas prekinem i kažem da sam ponosan što sam bio u mogućnosti, a i u obvezi, temeljem politike Vlada, a bile su dvije, sudjelovati u dovršenju autoceste Rijeka-Zagreb u punom profilu, riječke zaobilaznice, provoditi projekt Rijeka Gateway odnosno jačanje protočnosti riječke luke, dovršiti izlaz od Brajdice na autocestu... jer Rijeka kao najznačajnija hrvatska luka i treći grad u zemlji je to trebala, a u interesu snaženja prometa i gospodarstva Hrvatske.

Komadini - uspjeha i što manje neopravdanih prozivanja

Spominjemo Rijeku odakle je bivši župan Zlatko Komadina kojem ste predali resor.

- Zlatko Komadina je čovjek s ogromnim iskustvom političara, iskustvom župana Primorsko-goranske županije i apsolutno stručna osoba za resor koji je preuzeo i ja mu želim puno uspjeha i puno dobrih rezultata u poslu u resoru koji je sve prije nego lagan. Također, želim da mu se ne dogodi što i meni da mu nametnu i vezuju ga za svaki problem u bilo kojoj tvrtki koja se vezuje uz njegov resor jer tako odgovarati nije moguće.

Kako biste vi u najkraćem predstavili učinjeno u svom resoru, čime ste ponosni, a što smatrate lošim?

- Učinjeno je jako puno - autoceste su kao izniman hrvatski iskorak prepoznate i u svijetu. U pomorstvu smo učinili jako puno, tako i za razvoj otoka, za svaku značajniju luku u zemlji pokrenuli smo ogromne projekte s europskim i svjetskim značenjem, u telekomunikacijama smo proveli liberalizaciju i doveli konkurentnost.

Ja bih kazao da je željeznička politika bila najslabija karika.

- Mogu se složiti s tim da nisam zadovoljan onim što smo uspjeli napraviti u tom dijelu. Riječ je iznimno složenom sustavu u kojem svaki projekt stoji jako puno sredstava, a koja nismo imali. Za veće iskorake u željeznici nije dovoljan jedan resor već čitava Vlada. Ono što smo mogli je koncentrirati se na izrade projekata s nadom kandidiranja prema sredstvima EU. EU ima jaku naklonost financiranja projekata u tom segmentu, za neke smo već dobili sredstva, neka provodimo, a ostaju projekti pripremljeni za nove aplikacije pri čemu je bitno da se kod dijela projekata može dobiti i 80 posto bespovratnih sredstava.
 
Dovršiti projekte u Zadru

Kakava su vaša očekivanja od nove Vlade?

- U ovom bih trenutku pustio Vladu da krene u posao. Mislim da je to i pošteno. Nisam od onih koji žele da mu nasljednici, konkurenti ne uspiju, odnosno propadnu jer bi to značilo da želim da nam svima bude gore. Lokalno gledano vjerujem i želja mi je da se bitni državni projekti na ovoj razini nastave i dovrše, od Gaženice, Poliklinike, nastavka Istočnog pravca, odnosno vodovodizacije općenito do Mocira, odnosno Centra za djecu s posebnim potrebama.
 
Tada sam imao 30 i nešto, sada 50 i nešto

Od imenovanja za gradonačelnika, odmah i saborskog zastupnika, potom ministra "megaministarstva" gotovo 17 do 18 godina imali ste velike angažmane koji su tražili dinamiku i ono što bi se reklo, cijelog čovjeka. Sada ste saborski zastupnik. Većina koja je pratila vaš put misli da je to za vašu iskazanu energiju i ambicije premalo?

- Tada sam imao 30 i nešto, sada 50 i nešto i sadašnje prilike mi i zbog obiteljskih razloga odgovaraju.

Dakle, Božidar Kalmeta bit će ubuduće saborski zastupnik, a u HDZ-u eventualno potpredsjednik stranke.
 
Neću se kandidirati za predsjednika HDZ-a
 
Osvrnuo bih se na prilike u HDZ-u, izbore i buduće vodstvo. Vi ste nosili listu koja je pobijedila, odnosno ostvarila najbolji HDZ-ov rezultat u zemlji pa je logično pitati imate li se namjeru kandidirati za predsjednika stranke?
 
- Istina je da je to najbolji rezultat HDZ-a. Ovdje smo, s iznimkom 2000. kada ja nisam nosio listu (bio je to Nikica Valentić op.a.), imali prethodno devet, na izborima prije četiri godine 10, i sada osam mandata, što s obzirom na prilike oko HDZ-a u ovim izborima smatram ogromnim uspjehom. Ja sam i zahvalio biračima, kao i svim HDZ-ovim dužnosnicima na bilo kojoj razini u 9. izbornoj jedinici, jer je to rezultat njihovog rada, a ne toga da bi ovo bio nekakav "bastion HDZ-a". Neću se kandidirati za predsjednika HDZ-a, nemam takvu ambiciju. Naravno da me rezultat i angažman u stranci obvezuje da dam svoj maksimalan prilog stranačkom jačanju i to ću učiniti, ali svoj angažman vidim u predsjedništvu, odnosno kao jedan od potpredsjednika.

 

Izvor: Zadarski list
Piše: Damir Maričić
Foto: Zvonko KUCELIN
Objavljeno: 5. 1. 2012.
 
 
 
Tako to danas zbori Božidar Kalmeta. Još kada bi bilo razloga vjerovati mu.