Ne dođe li do hitnih promjena, mirovinski sustav će se potpuno urušiti
(Index.hr)
"DOK ne počnemo otvarati radna mjesta i dok ne počne padati nezaposlenost nećemo povisiti dobnu granicu za umirovljenje", poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Jednako misli i Stranka umirovljenika te sindikati. Istodobno, na konferenciji naziva "Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava" zaključeno je da ovakav sustav nije održiv te da će mirovine trajno padati ako se nešto hitno ne promijeni.
"Ministar Linić je rekao ono što Europa u ovom trenutku radi, a to je da zemlje s niskom stopom nezaposlenosti produžuju radni vijek. Mi smo daleko od toga", objasnio je Mrsić izjavu svoga kolege iz ministarstava financija.
Podizanje dobne granice samo će demotivirati mlade ljude
"U Hrvatskoj imamo 330 tisuća nezaposlenih i od toga 130 tisuća mladih. Dok god ne počnemo otvarati radna mjesta i dok ne počne padati nezaposlenost produženje radnog vijeka nije opcija", rekao je Mrsić, a s time se slažu predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja te čelnik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.
"To definitivno može samo demotivirati mlade ljude koji mogu reći ''opet ćemo starijima povećati dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a mi mlađi nikada nećemo doći na red", kaže Hrelja.
"To je sustav koji zapravo štedi državnom proračunu, ali ide izravno na štetu zaposlenika. Vlada nema rješenja na način da stvara uvjete za stvaranje novih radnih mjesta. To svakako neće biti rješavano s produljenjem dobne granice za odlazak u mirovinu", istaknuo je Sever.
Najmanji omjer osiguranika i umirovljenika u povijesti Hrvatske
A kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava, bila je tema konferencije. Sustav je trenutno siguran, ali je pitanje koliko je održiv. "Svega 18 posto radnika u mirovinu je otišlo sa 65 godina života i 40 godina staža, a problem je što imamo čak 27 posto invalidskih mirovina", kaže Mrsić.
"Omjer između osiguranika i umirovljenika je 1:1,19, a to je najmanji u povijesti ove zemlje. Imamo 1,450 milijuna osiguranika i 1,215 milijuna umirovljenika ", kaže Mrsić.
Svjetska banka nam predviđa trajni pad mirovina
Svjetska banka nam predviđa trajni pad mirovina ako se nešto ne promijeni. Predlažu da se drugom stupu osigura 27% dodatka, da osnovna mirovina iz prvog stupa bude proporcionalna uplatama te da se stopa doprinosa u drugi stup poveća na 10%. Ukinuli bi povlaštene mirovine i podigli dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina do kraja 2030., kaže ekonomist Zoran Anušić.
"Argument smo čuli, a on kaže - imaš veliku nezaposlenost pa bi trebali svi otići u mirovinu da bi se mladima oslobodi mjesto. Nažalost, pokazuje se da ta veza ne štima", rekao je Anušić.
A dok čekamo rješenje za mirovinski sustav, ministar Mrsić ozbiljno se bavi politikom zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Na temelju kritika odlučio je doraditi svoju mjeru.
"Dakle, i oni mladi ljudi koji su završili fakultet prije 10-ak godina, a nisu uspjeli doći do te toliko željene godine dana radnog iskustva bit će uključeni u mjeru. Imamo dobar feedback od mladih ljudi", pojašnjava Mrsić.
"Ministar Linić je rekao ono što Europa u ovom trenutku radi, a to je da zemlje s niskom stopom nezaposlenosti produžuju radni vijek. Mi smo daleko od toga", objasnio je Mrsić izjavu svoga kolege iz ministarstava financija.
Podizanje dobne granice samo će demotivirati mlade ljude
"U Hrvatskoj imamo 330 tisuća nezaposlenih i od toga 130 tisuća mladih. Dok god ne počnemo otvarati radna mjesta i dok ne počne padati nezaposlenost produženje radnog vijeka nije opcija", rekao je Mrsić, a s time se slažu predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja te čelnik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.
"To definitivno može samo demotivirati mlade ljude koji mogu reći ''opet ćemo starijima povećati dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a mi mlađi nikada nećemo doći na red", kaže Hrelja.
"To je sustav koji zapravo štedi državnom proračunu, ali ide izravno na štetu zaposlenika. Vlada nema rješenja na način da stvara uvjete za stvaranje novih radnih mjesta. To svakako neće biti rješavano s produljenjem dobne granice za odlazak u mirovinu", istaknuo je Sever.
Najmanji omjer osiguranika i umirovljenika u povijesti Hrvatske
A kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava, bila je tema konferencije. Sustav je trenutno siguran, ali je pitanje koliko je održiv. "Svega 18 posto radnika u mirovinu je otišlo sa 65 godina života i 40 godina staža, a problem je što imamo čak 27 posto invalidskih mirovina", kaže Mrsić.
"Omjer između osiguranika i umirovljenika je 1:1,19, a to je najmanji u povijesti ove zemlje. Imamo 1,450 milijuna osiguranika i 1,215 milijuna umirovljenika ", kaže Mrsić.
Svjetska banka nam predviđa trajni pad mirovina
Svjetska banka nam predviđa trajni pad mirovina ako se nešto ne promijeni. Predlažu da se drugom stupu osigura 27% dodatka, da osnovna mirovina iz prvog stupa bude proporcionalna uplatama te da se stopa doprinosa u drugi stup poveća na 10%. Ukinuli bi povlaštene mirovine i podigli dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina do kraja 2030., kaže ekonomist Zoran Anušić.
"Argument smo čuli, a on kaže - imaš veliku nezaposlenost pa bi trebali svi otići u mirovinu da bi se mladima oslobodi mjesto. Nažalost, pokazuje se da ta veza ne štima", rekao je Anušić.
A dok čekamo rješenje za mirovinski sustav, ministar Mrsić ozbiljno se bavi politikom zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Na temelju kritika odlučio je doraditi svoju mjeru.
"Dakle, i oni mladi ljudi koji su završili fakultet prije 10-ak godina, a nisu uspjeli doći do te toliko željene godine dana radnog iskustva bit će uključeni u mjeru. Imamo dobar feedback od mladih ljudi", pojašnjava Mrsić.
Izvor: Index.hr
Piše: Media Servis
Foto: Davor Pongračić / Cropix
Objavljeno: 23. 4. 2012.
Otkada je kancelar Bismarck smislio sustav generacijske solidarnosti - ništa se nije promijenilo, i još uvijek vrijede ista pravila, a osnovno je: samo povećanje broja radnih mjesta može dati kvalitetni mirovinski sustav. Sve druge izmišljotine današnjih političkih klasa čisti su promašaji. Tako i sve ovo što se zbiva u Hrvatskoj. Savjet koji je Linić dobio u MMF-u također je debeli promašaj i polučuje upravo suprotne rezultate.
Većina zemalja koja je povećala godine staža i godine za odlazak u mirovinu - došla je do jednoga zaključka - to ne rješava problem. Uopće. O tome se malo govori jer je malo zemalja koje to rade dovoljno dugo da bi mogle ispravno prosuditi, ali ih ima.
Iako bi se moglo govoriti o desecima razloga, uzroka, obrazaca ponašanja i drugoga - istaknuti treba nekoliko ključnih stvari.
Političke klase uglavnom su nesposobne stvoriti uvjete za povećavanje zaposlenosti - što je jedan od njihovih osnovnih zadataka. Znači zaslužuju detroniziranje. Narodima su oduzeli, ukrali demokraciju i onemogućavaju promjene. Najbolje je stanje u državama koje imaju najviše neposredne demokracije. Politokracija nije demokracija.
Američki neoliberalizam, u želji povećanja dobiti, svog jedinog pokretača - a koji je nekontrolirano prigrljen, bolje reći nametnut, i u Hrvatskoj - ne želi izvršavati svoje društvene obveze, a to je davanje socijalne stabilnosti društvima u kojima djeluje. U društvima nordijskog kapitalizma kapitalu je nametnuta takva obveza i to su stabilna, konkurentna i sređena društva. I nema baš bježanja kapitala zbog visokih nameta.