MMF poručio Hrvatskoj: Hitno provedite reforme
ZAKLJUČAK Redovne konzultacije
Strukturne reforme na područjima tržišta rada, javne uprave i troškova poslovanja potrebne su kako bi se omogućilo fleksibilnije određivanje plaća, unaprijedilo poslovno okružje i povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu, smatra Misija MMF-a
Daniel Patrik BRČIĆ
(VJESNIK) Hrvati - preskupi ste i premalo radite - poruka je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To je sukus zaključne izjave Misije MMF-a koja je od 5. do 16. svibnja boravila u Hrvatskoj u redovnim konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a. »Iako je najgora recesija prošla, Hrvatska tek treba vidjeti naznake održivog gospodarskog oporavka«, navodi se u izjavi, čiji je prijevod objavila Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama.
Kako bi se riješili problemi s konkurentnošću, treba dati prioritet strukturnim politikama i fiskalnoj konsolidaciji. Strukturne reforme na područjima tržišta rada, javne uprave i troškova poslovanja potrebne su kako bi se omogućilo fleksibilnije određivanje plaća, unaprijedilo poslovno okružje i povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu, smatra Misija MMF-a.
Nadalje, tvrde da su razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan. O tvrdnjama MMF-a, profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Luka Brkić kaže da se radi o standardnoj recepturi MMF-a, koji više brine o globalnim financijama nego o Hrvatskoj. »To je standardni instrumentarij MMF-a. Pogreška tih recepata je što se ne uvažavaju specifičnosti pojedinih zemalja, već se uzimaju njihove razine zaduženosti - od javnog do vanjskog duga. Poruka se može svesti na to da je sadašnji model u Hrvatskoj neodrživ. Ne može se više trošiti kao do sada«, kaže Brkić i napominje da je to priča MMF-a - oduvijek.
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Jurčić slaže se da se radi o očekivanom izvješću MMF-a, jer slični dolaze još s početka 2000.-ih kad smo se počeli zaduživati. »MMF bi radije da smanjimo plaće 30 posto kako oni u slučaju naše nelikvidnosti ne bi trebali intervenirati«, rekao je Vjesniku Ljubo Jurčić. Napominje da je tim izvješćem MMF dao potporu Vladi da provede reforme.
Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i privlačenje ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila.
Što se tiče samog izvješća MMF-a, navodi se da fiskalna politika treba spriječiti daljnje povećanje manjka u 2011.
»Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i uspješno privlačenje zanimanja ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila. U srednjoročnom razdoblju, pristupanje EU omogućuje veći priljev i rast, ali bi zahtijevalo dodatne napore na povećanju kapaciteta apsorpcije«, smatra MMF. Kako bi se riješili dugoročni strukturni problemi, Vlada je početkom prošle godine donijela Program gospodarskog oporavka (PGO), sveobuhvatan paket reformi. »Mjere koje PGO sadrži bile su namijenjene rješavanju potreba za ključnim reformama i u nekim je najvažnijim područjima postignut napredak«, ističu članovi Misije, podsjećajući da su donesene izmjene i dopune zakona o mirovinama, zakona o državnoj službi, neporezna davanja smanjena su 25 posto te ponovno poduzeti napori da se provede privatizacija.
Misija poziva na odlučnu provedbu preostalih ključnih reformi, prioritet bi trebalo dati promjenama Zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća i smanjenje veličine javne uprave, a mjere uključuju i poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja, dovršenje privatizacije. Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010. te poziva na provedbu dodatnih mjera kojima bi se spriječilo povećanje manjka u 2011. Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. je pet posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a (uključujući preuzeti dug brodogradilišta). Preporučuju da se ukupni proračunski manjak (ne računajući dugove brodogradilišta) u odnosu na BDP zadrži na razini iz 2010.
S tim u vezi ohrabruje to što su hrvatske vlasti donijele određene pričuvne mjere, a Misija »poziva vlasti da se odupru
HNB: Ne slažemo se sasvim s MMF-om
U točkama o monetarnoj i tečajnoj politici, članovi misije MMF-a ističu da devizne rezerve likvidnosti gospodarstva treba očuvati. Na vrhuncu krize 2008. i 2009. kao i krajem 2010., HNB se odupro deprecijaciji tečaja prodajom međunarodnih pričuva i ublažavanjem bonitetnih mjera koje se odnose na devizna sredstva, a Misija smatra da je opseg upotrebe takvih mjera ograničen u predstojećem razdoblju.
HNB treba težiti postupnom jačanju međunarodnih pričuva kako bi se suzbili rizici koji proizlaze iz vanjskih ranjivosti, a iz MMF-a kao jedan od načina navode male dnevne unaprijed najavljene kupnje deviza, koje bi se provodile ako se ne pojave ustrajni deprecijacijski pritisci. O toj tvrdnji se očitovao i sam HNB iz kojeg je priopćeno da su međunarodne pričuve relativno niske, što zahtijeva sveobuhvatniju procjenu koja je izostala kao i uključivanje u analizu čimbenika specifičnih za zemlje poput Hrvatske s visokim udjelom stranih banaka na domaćem tržištu.
HNB podsjeća na tri uobičajena načina ocjenjivanja adekvatnosti pričuva - visina međunarodnih pričuva u odnosu na vrijednosti uvoza u nekom razdoblju; u odnosu na protuvrijednost ukupne novčane mase; te u odnosu na kratkoročni inozemni dug.
»Naše međunarodne pričuve pokrivaju približno čak sedmomjesečnu vrijednost uvoza, iznose više od protuvrijednosti ukupnog depozitnog novca i gotovine u optjecaju i nešto su niže od inozemnog duga koji dospijeva u idućih 12 mjeseci«, naglašavaju iz središnje banke. Dakle, dva od ta tri uobičajena kriterija pokazuju da su hrvatske međunarodne pričuve na više nego odgovarajućoj razini, a treći pokazuje da su na donjoj granici adekvatnosti, navodi HNB, objašnjavajući da bi i po trećem adekvatnost bila odgovarajuća, ako se uzme u obzir specifičnost situacije visokog prisustva stranih banaka na domaćem tržištu. Što se tiče prijepora HNB-a i MMF-a, u bankarskim krugovima tvrde da situacija nije dramatična, već da MMF brine što u idućih godinu dana stiže na naplatu viša svota nego što Hrvatska ima međunarodnih pričuva. To nije problem, kažu bankari, jer će se taj dug ionako refinacirati.
Nadalje, tvrde da su razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan. O tvrdnjama MMF-a, profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Luka Brkić kaže da se radi o standardnoj recepturi MMF-a, koji više brine o globalnim financijama nego o Hrvatskoj. »To je standardni instrumentarij MMF-a. Pogreška tih recepata je što se ne uvažavaju specifičnosti pojedinih zemalja, već se uzimaju njihove razine zaduženosti - od javnog do vanjskog duga. Poruka se može svesti na to da je sadašnji model u Hrvatskoj neodrživ. Ne može se više trošiti kao do sada«, kaže Brkić i napominje da je to priča MMF-a - oduvijek.
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Jurčić slaže se da se radi o očekivanom izvješću MMF-a, jer slični dolaze još s početka 2000.-ih kad smo se počeli zaduživati. »MMF bi radije da smanjimo plaće 30 posto kako oni u slučaju naše nelikvidnosti ne bi trebali intervenirati«, rekao je Vjesniku Ljubo Jurčić. Napominje da je tim izvješćem MMF dao potporu Vladi da provede reforme.
Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i privlačenje ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila.
Što se tiče samog izvješća MMF-a, navodi se da fiskalna politika treba spriječiti daljnje povećanje manjka u 2011.
Luka Brkić
godini, a kako bi se povećala otpornost na šokove, dobro je postupno jačati međunarodne pričuve i održavati snažne bonitetne politike. Osim toga, očekuje se da će oporavak biti spor, a srednjoročni su izgledi za rast slabi. Nakon pada BDP-a za 1,25 posto u 2010., u ovoj godini očekuju umjeren oporavak od jedan posto, rast stope inflacije na 3,25 posto te procjenjuju da će potrebe za inozemnim financiranjem premašiti 30 posto BDP-a. U izgledima prevladavaju negativni rizici: kratkoročno proizlaze iz visokih cijena robe i zaraze iz »perifernih« zemalja eurozone. »Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i uspješno privlačenje zanimanja ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila. U srednjoročnom razdoblju, pristupanje EU omogućuje veći priljev i rast, ali bi zahtijevalo dodatne napore na povećanju kapaciteta apsorpcije«, smatra MMF. Kako bi se riješili dugoročni strukturni problemi, Vlada je početkom prošle godine donijela Program gospodarskog oporavka (PGO), sveobuhvatan paket reformi. »Mjere koje PGO sadrži bile su namijenjene rješavanju potreba za ključnim reformama i u nekim je najvažnijim područjima postignut napredak«, ističu članovi Misije, podsjećajući da su donesene izmjene i dopune zakona o mirovinama, zakona o državnoj službi, neporezna davanja smanjena su 25 posto te ponovno poduzeti napori da se provede privatizacija.
Misija poziva na odlučnu provedbu preostalih ključnih reformi, prioritet bi trebalo dati promjenama Zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća i smanjenje veličine javne uprave, a mjere uključuju i poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja, dovršenje privatizacije. Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010. te poziva na provedbu dodatnih mjera kojima bi se spriječilo povećanje manjka u 2011. Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. je pet posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a (uključujući preuzeti dug brodogradilišta). Preporučuju da se ukupni proračunski manjak (ne računajući dugove brodogradilišta) u odnosu na BDP zadrži na razini iz 2010.
S tim u vezi ohrabruje to što su hrvatske vlasti donijele određene pričuvne mjere, a Misija »poziva vlasti da se odupru
Ljubo Jurčić
svim pritiscima na povećanje rashoda u predizbornom razdoblju«. Također pozdravljaju donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i preporučuju konsolidaciju zasnovanu na rashodima kako bi se do 2016. postigla ciklički uravnotežena fiskalna pozicija.HNB: Ne slažemo se sasvim s MMF-om
U točkama o monetarnoj i tečajnoj politici, članovi misije MMF-a ističu da devizne rezerve likvidnosti gospodarstva treba očuvati. Na vrhuncu krize 2008. i 2009. kao i krajem 2010., HNB se odupro deprecijaciji tečaja prodajom međunarodnih pričuva i ublažavanjem bonitetnih mjera koje se odnose na devizna sredstva, a Misija smatra da je opseg upotrebe takvih mjera ograničen u predstojećem razdoblju.
HNB treba težiti postupnom jačanju međunarodnih pričuva kako bi se suzbili rizici koji proizlaze iz vanjskih ranjivosti, a iz MMF-a kao jedan od načina navode male dnevne unaprijed najavljene kupnje deviza, koje bi se provodile ako se ne pojave ustrajni deprecijacijski pritisci. O toj tvrdnji se očitovao i sam HNB iz kojeg je priopćeno da su međunarodne pričuve relativno niske, što zahtijeva sveobuhvatniju procjenu koja je izostala kao i uključivanje u analizu čimbenika specifičnih za zemlje poput Hrvatske s visokim udjelom stranih banaka na domaćem tržištu.
HNB podsjeća na tri uobičajena načina ocjenjivanja adekvatnosti pričuva - visina međunarodnih pričuva u odnosu na vrijednosti uvoza u nekom razdoblju; u odnosu na protuvrijednost ukupne novčane mase; te u odnosu na kratkoročni inozemni dug.
»Naše međunarodne pričuve pokrivaju približno čak sedmomjesečnu vrijednost uvoza, iznose više od protuvrijednosti ukupnog depozitnog novca i gotovine u optjecaju i nešto su niže od inozemnog duga koji dospijeva u idućih 12 mjeseci«, naglašavaju iz središnje banke. Dakle, dva od ta tri uobičajena kriterija pokazuju da su hrvatske međunarodne pričuve na više nego odgovarajućoj razini, a treći pokazuje da su na donjoj granici adekvatnosti, navodi HNB, objašnjavajući da bi i po trećem adekvatnost bila odgovarajuća, ako se uzme u obzir specifičnost situacije visokog prisustva stranih banaka na domaćem tržištu. Što se tiče prijepora HNB-a i MMF-a, u bankarskim krugovima tvrde da situacija nije dramatična, već da MMF brine što u idućih godinu dana stiže na naplatu viša svota nego što Hrvatska ima međunarodnih pričuva. To nije problem, kažu bankari, jer će se taj dug ionako refinacirati.
Preuzeto s: nhs.hr