Miloloža: Hrvatska zbog gospodarstva još uvijek nije spremna za Europu
Tko će i za koga raditi
1. lipnja 2011 18:04
Irena Habjanec
www.business.hr - Imat ćemo velikih problema sa radnom snagom i imat ćemo odljev mozgova, komentirao je Saša Jurković što nas čeka u budućim godinama na panel diskusiji Tržište rada i demografska politika 2031-Tko će i za koga raditi.
Vlasnik Munje Ivan Miloloža je naglasio da se više razmišljalo o očuvanju radnog mjesta nego o tome što to radno mjesto nosi. Zašto su naši ljudi svugdje u inozemstvu uspješni, a ne u domaćim kompanijama, postavio je pitanje.
"Nije samo bitna plaća, ona je početni stimulans. Plaće koje individualno dobivamo nisu velike nego su izdvajanja za plaće koje poslodavac izdvaja prevelika, imamo efekt prevelikog izdvajanja i premale produktivnosti rada. Tvrdim da Hrvatska iz gospodarskih pozicija još uvijek nije spremna da se priključi Europi. Globalna stategija se mora promijeniti bez obzira koja Vlada dolazi", naglasio je Miloloža.
Miloloža je podsjetio na svoju studiju o produktivnosti na radnom mjestu.
"Mi radimo 3,86 sati od 8 radnih sati, ali o nama govore rezultati. Globalno je rad u Hrvatskoj neproduktivan, a nisu često krivi ni radnici ni menadžeri, Hrvatska nema sustava, problem je u društvu", zaključuje.
Krešimir Sever se uključio u raspravu upozorenjem da nam nedostaje ljudi koji bi znali organizirati ljude na poslovima. Hrvati su vrijedni, sposobni i predani radu i ako imamo ljude koji su ih sposobni organizirati dobit ćemo visoke proizvodne rezultate. Treba politiku izostaviti iz gospodarstva.
Prečesto slušamo poslodavce da im je radnik trošak pa će onda vrlo brzo iskcati te radnike na teret države, zaključuje Sever.
Akrap: Imat ćemo starije stanovništvo, a uslužne djelatnosti traže puno ruku
Da bi se stanovništvo obnavljalo jedna žena treba rađati 2, 1 dijete, a u Hrvatskoj je trenutno ta brojka 1,4, rekao je Anđelko Akrap, govoreći o demografskom pogledu na srednjoročnom i dugoročnom razvoju Hrvatske.
Prepreke fertilitetu u Hrvatskoj su nezaposlenost mladih, rad na određeno vrijeme, egzistencijalna nesigurnost, nepriuštivost stana, nedostupnost jaslica i vrtića te nezadovoljavajuće radno vrijeme.
Bit će puno starijeg stanovništa koje će biti nemoćno, uslužne djelatnosti traže puno radnih ruku, ne postoje tehnologije koje mogu zamijeniti rad konobarice, i ona ne može raditi do 75 godina.
U Hrvatskoj je na dan 30.lipnja 2010. godine bilo 1, 2 milijuna umirovljenika.
Akrap je komentirao i najave o promjeni upravno-teritorijalnog ustroja, te upozorava da se uvijek teritorijalni ustroj mijenjao u kriznim vremenima, bilo gospodarske ili političke krize.
Nova rješenja pri strateškom planiranju energetike za održivi razvoj postoje, promjene u financijskom sektoru su nužne, turizam je tako malen dio resursa nacije, prometna infrastrktura bit će bolja, no najbitnije je obrazovanje i umrežavanje, naglasio je Davor Pavuna u svojem slikovitom predavanju temeljenom na primjerima i dugogodišnjem iskustvu.
Pavuna: Zadnjih 10 do 12 godina smo puno filozifirali i "euro oblizivali"
Nova rješenja pri strateškom planiranju energetike za održivi razvoj postoje, promjene u financijskom sektoru su nužne, turizam je tako malen dio resursa nacije, prometna infrastrktura bit će bolja, no najbitnije je obrazovanje i umrežavanje, naglasio je Davor Pavuna u svojem slikovitom predavanju temeljenom na primjerima i dugogodišnjem iskustvu.
Turizam ne može funkcionirati svega dva mjeseca, ustvrdio je.
"Umjesto da smo zadnjih 10 do 12 godina puno filozifirali i "euro oblizivali" bilo bi bolje da smo energiju uložili u obrazovanje i umrežavanje", rekao je profesor Pavuna.
Svake godine generiramo toliko informcija kao svi živi do 1960 godine, energetski smo udesetostručili potrošnju, a od 1960. smo utrostručili pučanstvo tijekom konzumatorskog modela Amerike 50-tih. Ekosfera ne može izdržati tzv. civilizaciju s 9 milijardi humanoida, naveo je Pavuna.
Bolja Hrvatska trebala bi imati 1,5 posto inženjera i 3 posto umreženih znalaca u čistom okolišu. Mi nismo zaostali, spremni smo, ali nismo organizirani, rekao je Pavuna.
"Nije samo bitna plaća, ona je početni stimulans. Plaće koje individualno dobivamo nisu velike nego su izdvajanja za plaće koje poslodavac izdvaja prevelika, imamo efekt prevelikog izdvajanja i premale produktivnosti rada. Tvrdim da Hrvatska iz gospodarskih pozicija još uvijek nije spremna da se priključi Europi. Globalna stategija se mora promijeniti bez obzira koja Vlada dolazi", naglasio je Miloloža.
Miloloža je podsjetio na svoju studiju o produktivnosti na radnom mjestu.
"Mi radimo 3,86 sati od 8 radnih sati, ali o nama govore rezultati. Globalno je rad u Hrvatskoj neproduktivan, a nisu često krivi ni radnici ni menadžeri, Hrvatska nema sustava, problem je u društvu", zaključuje.
Krešimir Sever se uključio u raspravu upozorenjem da nam nedostaje ljudi koji bi znali organizirati ljude na poslovima. Hrvati su vrijedni, sposobni i predani radu i ako imamo ljude koji su ih sposobni organizirati dobit ćemo visoke proizvodne rezultate. Treba politiku izostaviti iz gospodarstva.
Prečesto slušamo poslodavce da im je radnik trošak pa će onda vrlo brzo iskcati te radnike na teret države, zaključuje Sever.
Akrap: Imat ćemo starije stanovništvo, a uslužne djelatnosti traže puno ruku
Da bi se stanovništvo obnavljalo jedna žena treba rađati 2, 1 dijete, a u Hrvatskoj je trenutno ta brojka 1,4, rekao je Anđelko Akrap, govoreći o demografskom pogledu na srednjoročnom i dugoročnom razvoju Hrvatske.
Prepreke fertilitetu u Hrvatskoj su nezaposlenost mladih, rad na određeno vrijeme, egzistencijalna nesigurnost, nepriuštivost stana, nedostupnost jaslica i vrtića te nezadovoljavajuće radno vrijeme.
Bit će puno starijeg stanovništa koje će biti nemoćno, uslužne djelatnosti traže puno radnih ruku, ne postoje tehnologije koje mogu zamijeniti rad konobarice, i ona ne može raditi do 75 godina.
U Hrvatskoj je na dan 30.lipnja 2010. godine bilo 1, 2 milijuna umirovljenika.
Akrap je komentirao i najave o promjeni upravno-teritorijalnog ustroja, te upozorava da se uvijek teritorijalni ustroj mijenjao u kriznim vremenima, bilo gospodarske ili političke krize.
Nova rješenja pri strateškom planiranju energetike za održivi razvoj postoje, promjene u financijskom sektoru su nužne, turizam je tako malen dio resursa nacije, prometna infrastrktura bit će bolja, no najbitnije je obrazovanje i umrežavanje, naglasio je Davor Pavuna u svojem slikovitom predavanju temeljenom na primjerima i dugogodišnjem iskustvu.
Pavuna: Zadnjih 10 do 12 godina smo puno filozifirali i "euro oblizivali"
Nova rješenja pri strateškom planiranju energetike za održivi razvoj postoje, promjene u financijskom sektoru su nužne, turizam je tako malen dio resursa nacije, prometna infrastrktura bit će bolja, no najbitnije je obrazovanje i umrežavanje, naglasio je Davor Pavuna u svojem slikovitom predavanju temeljenom na primjerima i dugogodišnjem iskustvu.
Turizam ne može funkcionirati svega dva mjeseca, ustvrdio je.
"Umjesto da smo zadnjih 10 do 12 godina puno filozifirali i "euro oblizivali" bilo bi bolje da smo energiju uložili u obrazovanje i umrežavanje", rekao je profesor Pavuna.
Svake godine generiramo toliko informcija kao svi živi do 1960 godine, energetski smo udesetostručili potrošnju, a od 1960. smo utrostručili pučanstvo tijekom konzumatorskog modela Amerike 50-tih. Ekosfera ne može izdržati tzv. civilizaciju s 9 milijardi humanoida, naveo je Pavuna.
Bolja Hrvatska trebala bi imati 1,5 posto inženjera i 3 posto umreženih znalaca u čistom okolišu. Mi nismo zaostali, spremni smo, ali nismo organizirani, rekao je Pavuna.
Preuzeto s: nhs.hr