Milanović: Država bi uzela obveznice iz fondova da smanji dug / AZ fond: Koncesija je vrijedna i složena ideja
(Jutarnji list)
MOŽE LI SE KONCESIJOM NA CESTE IZBJEĆI MMF
* Davanje autocesta u koncesiju mogao bi biti ključni razlog da Hrvatska iduće godine izbjegne dolazak MMF-a
* Predsjednik SDP-a Zoran Milanović u Dnevniku HTV-a emitiranom u utorak potvrdio je da u Kukuriku koaliciji postoje razmišljanja o tome da autoceste daju u koncesiju mirovinskim fondovima, kako je Jutarnji objavio u ponedjeljak.
- Autoceste će ostati u hrvatskim rukama. Jedno od mogućih rješenja je da se u priču s autocestama uključe mirovinski fondovi, koji drže ogroman dio hrvatskog javnog duga. Država bi te obveznice uzela natrag, a fondovi bi od autocesta zarađivali novac za vašu mirovinu, rekao je Milanović.
Energetika je bitna
Naš visoki izvor iz SDP-a potvrđuje da je sve to zasad samo ideja te da su s mirovinskim fondovima razgovarali o ulaganjima u nacionalne investicijske projekte, ali ponajprije u one koji će donijeti nove poslove, nova radna mjesta i od strateškog su značaja za ekonomiju kao što je, primjerice, energetika.
Autoceste, naprotiv, ne znače otvaranje novih radnih mjesta, štoviše racionalizacija bi taj broj smanjila, no zato bi njihova prodaja fondovima znatno uljepšala sliku javnih financija jer bi smanjila javni dug, što će novoj vladi biti prva i najvažnija zadaća.
Milijarda uštede
Prema prvim, grubim računicama, mirovinski bi fondovi za plaćanje koncesije na autoceste - sve osim onih dionica koje su već u rukama stranih koncesionara i gdje su cestarine duplo skuplje nego kod HAC-a, mogli izdvojiti oko 2 milijarde eura ili oko 15 milijardi kuna, što je oko deset posto procijenjenog javnog duga Hrvatske. U tom su javnom dugu i državne obveznice, kojima bi mirovinski fondovi državi platili tu koncesiju.
Dakle, mirovinci bi državi vratili obveznica u vrijednosti od 15 milijardi kuna koje imaju u svom portfelju, a zauzvrat bi dobili udio u tvrtki koja bi bila novi koncesionar autocesta. Država bi time uštedjela još i oko milijardu kuna godišnje koliko mora plaćati za kamate na toliki iznos obveznica. S takvom, novom slikom javnih financija, kojima je javni dug naglo smanjen za značajni iznos, nova bi se vlada mogla hvaliti financijerima po svijetu, a možda bi baš to smanjenje bilo onaj ključni uteg da zadržimo sadašnji kreditni rejting i da izbjegnemo aranžman s MMF-om. Opasnost takvog aranžmana s mirovinskim fondovima su i kreditori Hrvatskih autocesta. Naime, HAC ima oko 26 milijardi kuna kredita uz povoljne kamate kakve se danas više ne mogu dobiti.
Ukoliko bi se promijenio koncesionar kreditori bi mogli tražiti trenutnu otplatu kredita jer su ugovore sklopili sa sadašnjim, a ne budućim koncesionarom, a to bi znatno poskupjelo poslovanje autocesta i dovelo u pitanje željeni prinos za mirovinske fondove. Na tu su mogućnost, koja je nova prepreka u realizaciji Čačićeve ideje, upozorili iz bankarskih krugova.
Oprezni fondovi
Ideja o davanju svih autocesta u koncesiju nije nova. Prvi se put ozbiljno razmatrala još u izbornoj 2007., kad su bankari s njom došli pred tadašnjeg moćnog premijera Ivu Sanadera. I kasnije je povremeno ideja isplivavala na površinu, a prije dvije godine su je neformalno podržavali i neki članovi vlade, no istodobno su javno govorili kako to ne dolazi u obzir.