Hrvatska je od 2002. godine, kada je prvi put uključena u ovo mjerenje, do danas bilježila oscilirajuće kretanje na ljestvici konkurentnosti koje karakterizira razdoblje realnog napretka od 2005. do 2007, a potom od 2008. do 2011. kontinuirano padanje.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Ove godine u istraživanje ih je bilo uključeno više od 14000. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, poslovnu sofisticiranost, inovativnost, veličinu tržišta i financijsko tržište.

Švicarska kao prvorangirana tj. najkonkurentnija zemlja na svijetu zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede ju Singapur, Švedska, Finska i SAD. Nove članice EU imaju različite trendove. Slovenija, Slovačka i Rumunjska bilježe znatan pad, dok ostale zemlje uglavnom stagniraju.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske kazuju da smo zabilježili značajniji pad u makroekonomskoj stabilnosti (70.) i inovativnosti (76.), te efikasnosti tržišta rada (116.) i roba (114.). I nadalje su zabrinjavajući nalazi kvalitete institucija (90.) u kojoj posebno značajno mjesto zauzima efikasnost javne uprave i sudstva. S druge strane, kao potencijal naše konkurentnosti ističu se tehnološka spremnost (38.), infrastruktura (39.), zdravlje i osnovno obrazovanje (48.) te visoko obrazovanje (56.).

Hrvatska se i ove godine nalazi u okruženju jugoistočne Europe - Crne Gore na 60. poziciji, Makedonije na 79. poziciji te Albanije koja je samo 2 mjesta iza Hrvatske, na 78. poziciji.

„Minimalni pomak Hrvatske prema gore u odnosu na prošlogodišnje istraživanje ne može se, nažalost, interpretirati kao napredak već isključivo kao dokaz stagnacije a alternativa višegodišnjem padu nije stagnacija nego rast koji u slučaju Hrvatske mora biti brz i radikalan. Zato je važno sada i odmah kreirati i ubrzano provoditi gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nije to više od krucijalne važnosti za naš život sutra ili iduće godine – mi danas odlučujemo kako će se u Hrvatskoj živjeti za 5, 10 i 15 godina“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Članovi Nacionalnog vijeća ocijenili su da dobiveni rezultati pozivaju na nužnost zajedničkog djelovanja ključnih dionika u ubrzanju strukturnih promjena u gospodarstvu te prioritetno fokusiranje na identificirane ključne probleme.
Više informacija o istraživanju potražite na www.weforum.org.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr