Izmjena ZOR-a nema bez općeg kolektivnog ugovora
POSAO PRIJE IZBORA USKORO PREGOVORI S VLADOM O NOVIM IZMJENAMA ZAKONA O RADU, SINDIKATI ODLUČNI
Sindikati su prionuli izradi prijedloga općeg kolektivnog ugovora, a čak dva prijedloga naći će se na pregovaračkom stolu, onaj HUS-a i ostale četiri sindikalne središnjice
(NOVI LIST) ZAGREB Nove izmjene Zakona o radu (ZOR) jedan su od poslova koji Vlada prije izbora treba odraditi. Naime, na to se obvezala sporazumom sa sindikatima u studenom prošle godine pristajući da se ukinu pravilnici o radu. Međutim, kako je riječ o jednom od interesnih pitanja, naravno da su tijekom pregovaračkih sastanaka dotaknuti i drugi elementi ZOR-a, poput rada na određeno, lakšeg otkazivanja ugovora o radu, otpremnina.
Sindikati su se i referendumom borili protiv izmjena ZOR-a, a sada kreću u daljnje pregovore
Bez pravilnika o radu
Iako su se uoči ljetnih odmora u nekoliko navrata susreli pregovarači, odnosno predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, oko niti jednog spornog pitanja nema dogovora. Tako se očekuje da će resorno ministarstvo rada pripremiti radni prijedlog izmjena ZOR-a o kojem će se vrlo skoro raspravljati.
Prema sporazumu sindikata s Vladom, koji je uslijedio nakon sindikalne peticije protiv izmjene ZOR-a i vladinog odustajanja od jednostrane izmjene osnovnog zakona na tržištu rada, dogovoreno je da se kolektivni ugovori na određeno vrijeme mogu otkazati isključivo zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti te da se pravna pravila primijenjuju još godinu dana nakon isteka kolektivnog ugovora. To je element koji se treba unijeti u ZOR novim izmjenama, kao i dogovoreno napuštanje pravilnika o radu. Istovremeno, trebalo bi dogovoriti opći kolektivni ugovor čije bi se odredbe primjenjivale na sve radnike. Preciznije, one radnike koji nemaju granski ili kućni kolektivni ugovor.
No, sami su sindikati vrlo brzo shvatili kako bi im ukidanje pravilnika o radu, koji su jednostrani akti poslodavca, moglo i štetiti. Naime, ako ih se ukine preko noći, a ne zamijene ih kolektivni ugovori, radnici će ostati samo na ugovoru o radu kojeg poslodavac može mijenjati kada to hoće. Da bi se takav razvoj situacije izbjegao sindikati inzistiraju da se donošenje općeg kolektivnog ugovora veže uz izmjene ZOR-a. Ne postigne li se dogovor oko općeg ugovora, pitanje je što će se zbivati s radnim zakonodavstvom.
Materijalna prava
Sindikalne središnjice, tako su prionule izradi prijedloga općeg kolektivnog ugovora. Na pregovaračkom stolu naći će se čak dva prijedloga. Hrvatska udruga sindikata još je u lipnju Vladi poslala svoj prijedlog tog dokumenta, koji je i po mišljenju samih sindikalaca preširok pa će teško dobiti potporu poslodavaca. I dok je HUS-ov prijedlog već u Vladi, ostale četiri sindikalne centrale prionule su izradi zajedničkog dokumenta koji bi trebao biti dovršen do kraja kolovoza. Stav je sindikalne većine kako se općim kolektivnim ugovorom trebaju regulirati samo minimalna prava prema stručnoj spremi radnika. To znači da bi, primjerice, za najjednostavnije poslove koeficijent za izračun plaće bio 1, a ona bi zapravo bila minimalac propisan Zakonom o minimalnoj plaći. Osim toga ugovorom bi se regulirala i minimalna razina ostalih materijalnih prava. Četiri centrale, za sada ne izlaze s detaljima u javnost. No, činjenica da će sindikalna strana pred poslodavce i vladu izići s sva prijedloga zakona, mogla bi predstavnicima radnika poljuljati pregovaračke pozicije.
Prijedlog težak za poslodavce
Prema prijedlogu HUS-a, koji se na samostalni izlet odlučio jer je istupio iz koordiniranih akcija sindikalnih centrala, primjerice, minimalna plaća ugovarala bi se u visini 50 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zemlji u prethodnoj godini. To znači da bi se derogirao postojeći zakon o minimalnoj plaći prema kojem ona iznosi 2.814 kuna bruto, pa bi minimalac rastao za nešto više od tisuću kuna. Na takvo što teško da će pristati poslodavci, no bit će prijepora i u sindikalnim redovima s obzirom da su oko tog pitanja dosta raspravljali i prije dvije godine. Naime, takav bi dogovor derogirao zakon o minimalnoj plaći kojeg su sindikati teško izborili.
Gabrijela GALIĆ
Iako su se uoči ljetnih odmora u nekoliko navrata susreli pregovarači, odnosno predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, oko niti jednog spornog pitanja nema dogovora. Tako se očekuje da će resorno ministarstvo rada pripremiti radni prijedlog izmjena ZOR-a o kojem će se vrlo skoro raspravljati.
Prema sporazumu sindikata s Vladom, koji je uslijedio nakon sindikalne peticije protiv izmjene ZOR-a i vladinog odustajanja od jednostrane izmjene osnovnog zakona na tržištu rada, dogovoreno je da se kolektivni ugovori na određeno vrijeme mogu otkazati isključivo zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti te da se pravna pravila primijenjuju još godinu dana nakon isteka kolektivnog ugovora. To je element koji se treba unijeti u ZOR novim izmjenama, kao i dogovoreno napuštanje pravilnika o radu. Istovremeno, trebalo bi dogovoriti opći kolektivni ugovor čije bi se odredbe primjenjivale na sve radnike. Preciznije, one radnike koji nemaju granski ili kućni kolektivni ugovor.
No, sami su sindikati vrlo brzo shvatili kako bi im ukidanje pravilnika o radu, koji su jednostrani akti poslodavca, moglo i štetiti. Naime, ako ih se ukine preko noći, a ne zamijene ih kolektivni ugovori, radnici će ostati samo na ugovoru o radu kojeg poslodavac može mijenjati kada to hoće. Da bi se takav razvoj situacije izbjegao sindikati inzistiraju da se donošenje općeg kolektivnog ugovora veže uz izmjene ZOR-a. Ne postigne li se dogovor oko općeg ugovora, pitanje je što će se zbivati s radnim zakonodavstvom.
Materijalna prava
Sindikalne središnjice, tako su prionule izradi prijedloga općeg kolektivnog ugovora. Na pregovaračkom stolu naći će se čak dva prijedloga. Hrvatska udruga sindikata još je u lipnju Vladi poslala svoj prijedlog tog dokumenta, koji je i po mišljenju samih sindikalaca preširok pa će teško dobiti potporu poslodavaca. I dok je HUS-ov prijedlog već u Vladi, ostale četiri sindikalne centrale prionule su izradi zajedničkog dokumenta koji bi trebao biti dovršen do kraja kolovoza. Stav je sindikalne većine kako se općim kolektivnim ugovorom trebaju regulirati samo minimalna prava prema stručnoj spremi radnika. To znači da bi, primjerice, za najjednostavnije poslove koeficijent za izračun plaće bio 1, a ona bi zapravo bila minimalac propisan Zakonom o minimalnoj plaći. Osim toga ugovorom bi se regulirala i minimalna razina ostalih materijalnih prava. Četiri centrale, za sada ne izlaze s detaljima u javnost. No, činjenica da će sindikalna strana pred poslodavce i vladu izići s sva prijedloga zakona, mogla bi predstavnicima radnika poljuljati pregovaračke pozicije.
Prijedlog težak za poslodavce
Prema prijedlogu HUS-a, koji se na samostalni izlet odlučio jer je istupio iz koordiniranih akcija sindikalnih centrala, primjerice, minimalna plaća ugovarala bi se u visini 50 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zemlji u prethodnoj godini. To znači da bi se derogirao postojeći zakon o minimalnoj plaći prema kojem ona iznosi 2.814 kuna bruto, pa bi minimalac rastao za nešto više od tisuću kuna. Na takvo što teško da će pristati poslodavci, no bit će prijepora i u sindikalnim redovima s obzirom da su oko tog pitanja dosta raspravljali i prije dvije godine. Naime, takav bi dogovor derogirao zakon o minimalnoj plaći kojeg su sindikati teško izborili.
Gabrijela GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr