Iako zarađujemo deset puta manje, gorivo plaćamo kao Luksemburžani i Švicarci
(Dnevno.hr)
EKONOMIJA AD ABSURDUM
Čak i 'minimalac' kojeg isplačuju u najbogatijoj europskoj zemlji Luksemburgu ( 1.758 eura), gotovo je dva i pol puta veći od prosječne hrvatske plaće, a cijena benzina u obje je države-ista!
Iako prosječnim osobnim dohotkom građani Hrvatske daleko zaostaju za svim 'starim' članicama Europske unije, gorivo na benzinskim crpkama plaćaju isto ili tek neznatno jeftinije od najbogatijih država Europe. Najnovije, gotova beznačajno pojeftinjenje benzina, od oko 10-ak lipa po litri, očekivano nije promijenilo tu apsurdnu situaciju.
Nevjerojatno zvuči podatak da u Hrvatskoj litra 'Eurosupera 95' sada stoji samo 0,01 cent jeftinije nego u najbogatijoj državi Europe - Luksemburgu. Istovremeno dok je hrvatska prosječna plaća u svibnju iznosila tek 735 eura (5.480 kn) u Luksemburgu se ona kretala oko 6.000 eura (bruto)! Čak i 'minimalac' kojeg isplaćuju u toj zemlji (1.758 eura), gotovo je dva i pol puta veći od prosječne hrvatske plaće, a cijena benzina je u obje zemlje-ista!
Švicarske cijene, balkanski standard
Teško je ne zapitati se kako je moguće da jedna Švicarska, gdje prosječna plaća iznosi 4.632 eura (5.674 CHF), ima tek 0,06 centi skuplje gorivo od primjerice Ininih benzinskih postaja.
Španjolska pak, s mjesečnim prosjekom primanja njenih građana od 2.505 eura ima skuplji benzin za samo 0,01 cent.
Analitičari objašnjavaju da je gorivo u Hrvatskoj skupo zbog raznih nameta koji ga opterećuju poput primjerice trošarine, naknade za ceste, PDV-a i sl. U nacionalnoj naftnoj kompaniji tvrde pak da domaće zalihe nafte ne utječu n cijenu derivata. Istovremeno sve zemlje, članice EU, gdje je prosječni osobni dohodak manji od Hrvatskog, poput primjerice Poljske, Bugarske, Rumunjske i baltičkih zemlja, imaju i jeftinije gorivo. Zanimljivo je da većina njih, uz to, nema vlastitih nalazišta nafte poput Hrvatske!
Od vlastite proizvodnje nikakve koristi?!
- U ukupnoj preradi domaća nafta sudjeluje s nešto manje od 15% u ukupnim količinama, dok se ostatak uvozi kako bi se zadovoljile potrebe potrošnje. No količine nafte koje dolaze iz domaćih izvora nisu povezane s određivanjem maloprodajnih cijena derivata. One se korigiraju sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata, propisanim od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Sukladno navedenom Pravilniku za utvrđivanje najviše razine cijena naftnih derivata koriste se prosječne srednje vrijednosti kotacija objavljenih u Platt’s European Marketscan na paritetu CIF Med te prosječni srednji tečaj HNB-a za dolar. Shodno tome, maloprodajna cijena ne bazira se na domaćim zalihama nafte nije povezana s proizvedenim količinama, kažu u Ini čija je neto dobit u 2010. Iznosila 958 milijuna kuna