Koliko su radnik i zakonodavni okvir koji se veže uz rad bitni političkim strankama? Tko god osvojio vlast vrlo brzo će sa socijalnim partnerima krenuti u izmjene Zakona o radu (ZOR). I bez onih vječnih priča o zakonodavnoj rigidnosti ili zakonskoj nefleksibilnosti, ZOR valja otvoriti jer je taj postupak započeo, no u rujnu je dogovoreno da će se o njegovim izmjenama razgovarati u idućoj godini, dakle s novom Vladom. Jedan od razloga je i činjenica da socijalni partneri - poslodavci i sindikati - žele govoriti o interesnim pitanjima (poput otkaznih rokova, otpremnina, ugovora na određeno), a to su teme o kojima se dugotrajno pregova. No, tek rijetki političari u predizbornoj kampanji "usuđuju se" progovarati o tom pitanju. Od šest stranaka i koalicija, koje prema svim predizbornim anketama imaju šansu osvojiti saborske mandate, na naš upit vezan uz izmjene radnog zakonodavstva, odgovorile su tri - HDZ , HSLS i Hrvatski laburisti . Hoće li otvoriti pitanje izmjena ZOR-a, zadirati u propisane otkazne rokove i otpremine te korigirati odredbe o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, iz Kukuriku koalicije, HSS-a i HSP-a, odgovora nema. Iako, valja biti pošten i reći da su o tom pitanjima progovarali na političkim sučeljavanjima.

Liberali su, zapavo, jedina stranka koja posve otvoreno zagovara korjenite promjene radnog zakonodavstva. I Laburisti su za izmjene ZOR-a, jer smatraju da njime valja regulirati da se rad nedjeljom, blagdanima, noćni rad i prekovremeni rad mogu uvesti samo ako je to regulirano Nacionalnim kolektivnim ugovorima. A oni ne postoje. HDZ, pak, ističe kako će ZOR mijenjati samo u suradnji sa socijalnim partnerima. Kao i do sada, najprije računaju dobiti usuglašene stavove poslodavaca i sindikata. To baš i nije lako Što se tiče produžene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora, HDZ se drži sporazuma sa sindikatima iz studenog prošle godine. Drugim riječima, produžena primjena bi se regulirala najdulje na rok od godinu dana. HSLS bi pak taj rok prepolovio na šest mjeseci, osim ako kolektivnim nije drugačije dogovoreno. Laburisti se slažu da je osim sadržaja, bitno i koliko traju ugovori jer je besmisleno produžavanje unedogled "osobito kada se radi o lošim rješenjima". No, za njih je produženu primjenu moguće ukinuti samo ako postoji zakonska obaveza u pristupanju pregovorima za novi kolektivni ugovor.

Liberali su, zapavo, jedina stranka koja posve otvoreno zagovara korjenite promjene radnog zakonodavstva

Što se tiče otpremnina i otkaznih rokova, situacija je složenija. HSLS smatra da se ta pitanja trebaju prepustiti kolektivnim ugovorima. "U zakonima treba samo biti naglašena obveza da ugovorne strane to moraju regulirati svojim kolektivnim ugovorima ili Ugovorima o radu", vele u HSLS-u. No, liberali smatraju i kako je, kada je riječ o fleksibilnosti, ZOR manji problem od Zakona o državnim službenicima koji je "rigidniji" i njega bi "trebao olabaviti, kao i platni sustav" i to na način da se "više vrednuje rad, a ne statusi koji se izražavaju raznim dodacima".

HDZ ne planira tako oštre promjene. Štoviše, ističu kako bi se prepuštanjem otpremnina i otkaznih rokova isključivo u domenu ugovoranja kolektivnim ugovorima stvorili znatni problemi onim radnicima koji nisu "pokriveni" kolektivnim ugovorima, a njih je još uvijek značajan broj u zemlji.

No, ističu kako kod otkaznih rokova poseban problem predstavlja korištenje bolovanja za vrijeme otkaznog roka. To je, vele, postalo pravilo čime se trajanje otkaznog roka produžuje, "često iznimno dugo, višestruko duže nego što traje sam otkazni rok, što nerijetko ukazuje na zlouporabe bolovanja". Zbog toga bi trebalo "rješavati neka pitanja u sustavu zdravstva i eventualno mijenjati propise iz toga područja", objašnjavaju u HDZ-u. Svi, zarpavo, ukazuju na nedostatak kolektivnih ugovora u realnom sektoru . A Laburisti se opet pozivaju na "reguliranje pravila igre u Nacionalnim kolektivnim ugovorima". Ističu i da je fleksibilizacija tržišta potrebna, ali "ona ima svrhu samo ako se omoguće uvjeti zapošljavanja, a ne beskonačnog čekanja na birou".
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Gabrijela Galić
Objavljeno: 2. 11. 2011.