28.7.2011.

Hrvatska u šaci banaka: Svaki Hrvat dužan dvadeset i dvije plaće

(Novi list)
* Građani, poduzeća i država duguju 307 milijardi kuna
* Dugovanje bi građani mogli vratiti u gotovo dvije godine samo kada u tom razdoblju ne bi trošili na stanovanje, grijanje, odijevanje, hranu, režije, djecu

ZAGREB Hrvatski građani, poduzeća, lokalna samouprava i država domaćim su bankama krajem svibnja ove godine dugovali gotovo 307 milijardi kuna i taj dug je za 13 milijardi kuna veći nego na kraju prošle godine. Podaci su Hrvatske narodne banke o potraživanjima banaka iz najnovijeg statističkog biltena čemu treba dodati i prošlotjedno zaduživanje države od oko šest milijardi kuna.

Dug hrvatske države, poduzeća i građana domaćim bankama tako doseže 90 posto svega što Hrvatska stvori u godinu dana, a od svih dužnika banke u šaci najviše drže građane čiji je dug krajem svibnja bio 128,3 milijarde kuna. To bi značilo da svi zaposleni u zemlji, koji imaju prosječnu plaću od 5.425 kuna mjesečno, moraju raditi sljedeća 22 mjeseca, odnosno gotovo dvije godine kako bi bankama vratili dug. No, to bi bilo moguće samo u slučaju da na stanovanje, grijanje, odijevanje, vodu, telefon ili svoju djecu ne potroše nijednu kunu, nego da cijelu plaću proslijede bankama.

Utjecaj krize

Dosljedno zaduživanje

U četiri godine Vlade Ivice Račana ukupni je dug sa 71,8 milijardi kuna porastao za 85 posto i dosegnuo je 132 milijarde kuna. Tako je primjerice država ulazeći u 2000. godinu domaćim bankama dugovala 16 milijardi kuna, četiri godine kasnije taj dug je bio pet milijardi kuna više, a danas je 40 milijardi kuna veći. Građani su 2000. godine imali 19 milijuna kuna kredita, četiri godine kasnije dug je bio 26 milijardi kuna veći, a danas deset godina kasnije stanovništvu je na leđima gotovo sedam puta veći dug.

Nakon građana najveći su dužnici poduzeća koja su krajem svibnja bankama dugovala gotovo 120 milijardi kuna, a slijedi država sa 56 milijardi kuna, u koje nije uračunat najnoviji dug od šest milijardi kuna. S tim najnovijim kreditom dug države prema domaćim bankama penje se na iznos koji odgovara polovici ovogodišnje potrošnje iz proračuna. Država bi taj dug uspjela vratiti ako primjerice jedne godine ne bi isplatila mirovine i plaće svojim zaposlenima, a on odgovara i trogodišnjem proračunu zdravstva. Banke su najmanje novca plasirale lokalnoj zajednici od koje potražuju gotovo dvije i pol milijarde kuna, što je primjerice trećina zagrebačkog godišnjeg proračuna.

U odnosu na početak krize, koja se u hrvatskom gospodarstvu počela osjećati već sredinom 2008. godine, ukupan dug spomenutih sektora prema bankama narastao je za 63 milijarde kuna. Država je dug povećala gotovo dvostruko, odnosno za 28 milijardi kuna, a građani su svoje zaduženje od 120 milijardi kuna uvećali za dodatnih osam milijardi kuna.

Dvostruki rast

Prije dvije godine, u srpnju 2009. godine, kad je Vladu preuzela Jadranka Kosor ukupan je dug države, građana i poduzeća bio 276,3 milijarde kuna, odnosno 31 milijardu kuna manji nego danas. Od tada je država dug povećala za deset milijardi kuna, poduzeća za 16 milijardi kuna, a građani za pet milijardi kuna.

U trenutku kad je vlast u zemlji preuzela Vlada Ive Sanadera građani, država i poduzeća domaćim su bankama dugovale 132 milijarde kuna i u pet i pol godina taj su dug povećali više nego dvostruko. Država je primjerice sa 21 milijardu kuna podigla zaduženost kod domaćih banka gotovo trostruku, a krediti građana su sa 55 milijardi kuna narasli za 120 posto, odnosno za 68 milijardi kuna.

Izvor: Novi list

Autor: Jagoda Marić

Snimio Vedran KARUZA

Objavljeno: 27. 7. 2011.