Hrvatska nije dovoljno napredovala u borbi protiv korupcije
(Tportal)
IZVJEŠĆE SIGMA-E
Najnoviji izvještaj SIGMA-e, zajedničke inicijative Europske unije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), o napretku reformskih procesa u Hrvatskoj, oštro kritizira institucionalne slabosti u provedbi antikorupcijskog programa na kojemu počiva izborna kampanja vladajućeg HDZ-a
Dokumente SIGMA-e karakterizira izravniji jezik od Europske komisije, koja se pak u sastavljanju svojih godišnjih izvješća o napretku zemalja članica oslanjala upravo na SIGMA-ine procjene.
'Slučajevi korupcije na visokim položajima pokazuju koliko duboko je korupcija ukorijenjena u javnom sektoru Hrvatske. Korupcija je rezultat kulture tajnovitosti, političkih manipulacija, kontrole nad medijima, netransparentnosti i politiziranosti birokracije, konflikta interesa, slabe političke odgovornosti, te neučinkovitog pravosuđa, koje pritom nije niti neovisno. Kao rezultat, nekažnjivost je tijekom godina u Hrvatskoj pustila snažne korijene, koje je sada teško iščupati', stoji, primjerice, u SIGMA-inom izvješću. Što je pod povećalom?
Na zahtjev Europske komisije, SIGMA procjenjuje stanje u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.
Procjene se vrše u sektorima demokracije i vladavine prava; državne službe i upravnog prava; integriteta; upravljanja i kontrole nad javnim rashodima; javne nabave; kapaciteta za stvaranje javnih politika i koordinaciju.
Za sva navedena područja SIGMA donosi i konkretne preporuke.
SIGMA konstatira da je Hrvatska u napetom razdoblju, čemu doprinose dva ključna faktora. Prvo, rastuća očekivanja povezana s posljednjom fazom pregovora o pristupanju EU i učinak članstva na hrvatske napore u rješavanju ekonomskih problema; drugo, nesigurnost uoči predstojećih izbora. Europski stručnjaci procjenjuju da su navedeni procesi test hrvatskog političkog i ekonomskog vodstva te demokratske konsolidacije zemlje.
Promjene zbog međunarodnih pritisaka
Slijedi niz načelnih pohvala: postignut je napredak u provedbi i koordinaciji borbe protiv korupcije; USKOK nastavlja s aktivnostima i podnosi optužnice u nekim važnim slučajevima; broj sudskih presuda također se povećao; pravo na pristup informacijama javnih tijela uključeno je u ustav.
SIGMA, međutim, napominje da se nedavno ojačane zakonodavne i birokratske strukture tek moraju u potpunosti testirati u praksi, osobito sposobnost sudova da procesuiraju sve veći broj i sve kompleksnije slučajeve. Još uvijek nisu ustaljene učinkovite istrage, progoni i sudske odluke, osobito u slučajevima korupcije na visokim razinama.
Brojni zabrinjavajući nedostaci
Ograničen je napredak u primjeni zakonodavstva o pravu na pristup informacijama, a nedostaci još uvijek postoje u vezi s financiranjem političkih stranaka i izbornih kampanja. Ipak, nedavno usvojeni zakoni u tom području predstavljaju značajan napredak, te je sada fokus na provedbi zakona, procjenjuje SIGMA.
Kada je u pitanju prevencija, napredak je manje vidljiv: osim izobrazbe i nadzora od strane pojedinih nevladinih udruga, nije primjetan jasan i stalan angažman na promociji integriteta. Usto, koordinacija je slaba i uglavnom proceduralna; ne postoji komunikacijska politika i strategija. Malen napredak postignut je i u prevenciji konflikta interesa, a novi sustav za njegovu regulaciju tek treba biti proveden.
Kao posljedica svega navedenoga, korupcija ostaje ozbiljna briga u Hrvatskoj. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2010-2011, korupcija je identificirana kao četvrti najproblematičniji faktor za pokretanje poslovanja u Hrvatskoj.
Četiri ključne slabosti
Osobita pozornost treba se, ističe SIGMA, posvetiti četirima ključnim slabostima:
1) antikorupcijski zakonodavni (i ustavni) okvir se poboljšava, ali još uvijek nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima, nije artikuliran na cjelovit način i ima slabe provedbene pokazatelje;
2) donošenje odluka u području borbe protiv korupcije raspršeno je i ponekad nerazgovjetno, regulirano kroz nekoliko zakona i instrumenata, obično kao reakcija na rastući vanjski pritisak umjesto da se razvija na proaktivni i samoodrživ način;
3) procedure konzultiranja javnosti nerazvijene su i neusklađene sa Zakonom o procjeni učinaka propisa (RIA; zakon usvojen na saborskoj sjednici u srpnju 2011) i povezanim procedurama;
4) antikorupcijski institucionalni ustroj neučinkovit je u pogledu kako prevencije, tako i obuzdavanja korupcije.
Eksplozija niza korupcijskih skandala i uhićenja na visokoj razini u Hrvatskoj u posljednje dvije godine razotkrila je duboko ukorijenjene koruptivne navade u lokalnoj vlasti, javnim radovima (autoceste), sektoru građevinarstva/urbanizma, državnim tvrtkama, carinskim službama, istragama vojnih i javnih nabava, nabraja SIGMA.
Poduzeća u državnom vlasništvu ostala su prijemčive sredine za stranački patronat, gdje se vodeća radna mjesta nude kao nagrada vjernim stranačkim pristašama i za mračnu praksu financiranja politike. Poslovni sektor u cjelini još uvijek je prereguliran, uz zbunjujuće i preklapajuće norme koje su prepuštene tumačenju onih koji ih provode. Takvo okruženje stvara napovoljnije uvjete za korupciju, prema dobro znanoj formuli: monopol, diskrecija, izostanak odgovornosti, ocjenjuje SIGMA.
Javnost ne gaji iluzije o pravosuđu
Hrvatska mora učiti iz svojih ranijih grešaka i nedostatka akcije. Tome svjedoči i travanjska presuda ICTY-a bivšim hrvatskim vojnim djelatnicima, povezanim s vojnom operacijom Oluja, naglašavjući razmjere u kojima disfunkcionalno i politizirano pravosuđe može naštetiti naciji.
Opća ocjena SIGMA-e jest da su unatoč napretku koji su hrvatska Vlada i Sabor posljednjih godina postigli u vidu usvajanja zakona i ustroja niza specijaliziranih antikorupcijskih tijela, potrebni daljnji napori za poboljšanje prevencije i obuzdavanje korupcije.
Hrvatska javnost nema iluzija o pravosudnom sustavu, a različiti agenti koji imaju odgovornost po tom pitanju umorni su od stalnih normativnih promjena i uspostave novih institucionalnih rješenja bez ikakve jedinstvene poveznice. Cijelom procesu nedostaje čvrsta antikorupcijska politika, s integriranim pristupom svim tim zakonima i instrumentima i njihovim načinima izvršenja, uz koordinaciju provedbe kako bi se postigli opipljiviji rezultati na razinama prevencije i suzbijanja, zaključuje SIGMA.