Hrvatska kućanstva na hranu potroše 40 posto svog budžeta
GRA
Međutim, indeks cijene hrane koji UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) izračunava na temelju prosjeka cijena osnovnih namirnica (mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, ulja, šećera...) u odnosu na njihove izvozne udjele te 2008. bio je 191, dok je potkraj prošle godine dosegao čak 215 bodova. Osim skoka cijene sirove nafe, na novo globalno poskupljenje hrane nepovoljno utječu i klimatske prilike - velike hladnoće, suše i poplave. Zbog toga je, primjerice, cijena pšenice i kukuruza na najvišoj razini u povijesti. UN je uputio alarmantno upozorenje o tome da bi nova poskupljenja hrane mogla opasno utjecati na stabilnost osamdesetak zemalja svijeta.
I u Hrvatskoj građani strepe da bi zadnja poskupljenja goriva mogla dovesti do vala poskupljenja hrane, u prvom redu kruha, mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda. Većina hrane kod nas je već lani poskupjela (kruh, povrće, voće, šećer, ulje, kava...), a nastavak tog trenda prosječna hrvatska obitelj teško bi podnijela. Naime, udio hrane u realnim troškovima građana izuzetno je visok u odnosu na članice EU-a. Dok prema podacima Državnog zavoda za statistiku u nas iznosi čak 30 posto, u zemljama EU-a je između 11 i 13 posto, a u onim najrazvijenijima između 5 i 7 posto. "To je jedan od najzornijih pokazatelja koliko smo siromašni", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Prema izračunu NHS-a, u studenom prošle godine troškovi prehrane činili su udio od 40 posto u potrošačkoj košarici prosječne četveročlane obitelji (s dvoje djece školske dobi) koja je iznosila 6.652 kune. U odnosu na početak 2005., troškovi uračunati u potrošačku košaricu porasli su za 450 kuna. Po istom izračunu, prosječna četveročlana obitelj u Osijeku danas izdvaja za hranu 2.498 kuna, odnosno 335 kuna više nego 2005., a prosječna četveročlana obitelj u Vukovaru 3.127 kuna, odnosno čak 490 kuna više. Sever upozorava da je u potrošačkoj košarici NHS-a uzeta u obzir minimalna mjesečna potrošnja na hranu. S obzirom na mala primanja, kaže on, potrošnja na hranu zapravo je mnogo veća i na uštrb je drugih potrošačkih stavki poput odijevanja, higijene i sličnog. Usprkos svemu on ne očekuje drastično poskupljenje hrane, ali drži zabrinjavajućim visok udio potrošnje na hranu i komunalije u cjelokupnoj mjesečnoj potrošnji.
- Ne bi trebalo doći ni do kakvih osjetnijih poskupljenja hrane zbog toga što je poskupjelo gorivo - smatra Sever. “Udio cijene goriva u ukupnim troškovima proizvodnje hrane i transporta kreće se od 2 do 3 posto.”
Miroslav FILIPOVIĆ
U GODINU DANA CIJENA PŠENICE UDVOSTRUČENA
Za razliku od divljanja cijena pšenice na svjetskim burzama, u Hrvatskoj se ona, prema podacima Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, nije značajnije mijenjala u odnosu na lani i trenutno iznosi 1.39 kn/kg. Međutim, i ta je cijena visoka. U odnosu na cijenu iz 2009. viša je za čak 85 posto. Cijena pšenice na domaćem tržištu bilježi kontinuirani trend rasta od listopada 2009. Cijena pšenice na mađarskoj burzi je početkom siječnja ove godine dosegla najvišu razinu u odnosu na proteklu godinu, te za termin dospijeća u ožujku 2011. iznosi 1.75 kuna po kilogramu. Na francuskoj je burzi MATIF početkom siječnja cijena pšenice bila 1.9 kn/kg. Na domaćem tržištu u porastu je i cijena kukuruza - krajem prosinca porasla je za 7 posto u odnosu na studeni.(Z.R.)
POPIJAČ: NEMA OSNOVE ZA LANČANA POSKUPLJENJA
Zbog trenutačnog poskupljenja benzina nema osnove ni bilo kakve potrebe za lančana poskupljenja roba i usluga kod proizvođača i trgovaca, izjavio je jučer
I u Hrvatskoj građani strepe da bi zadnja poskupljenja goriva mogla dovesti do vala poskupljenja hrane, u prvom redu kruha, mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda. Većina hrane kod nas je već lani poskupjela (kruh, povrće, voće, šećer, ulje, kava...), a nastavak tog trenda prosječna hrvatska obitelj teško bi podnijela. Naime, udio hrane u realnim troškovima građana izuzetno je visok u odnosu na članice EU-a. Dok prema podacima Državnog zavoda za statistiku u nas iznosi čak 30 posto, u zemljama EU-a je između 11 i 13 posto, a u onim najrazvijenijima između 5 i 7 posto. "To je jedan od najzornijih pokazatelja koliko smo siromašni", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Prema izračunu NHS-a, u studenom prošle godine troškovi prehrane činili su udio od 40 posto u potrošačkoj košarici prosječne četveročlane obitelji (s dvoje djece školske dobi) koja je iznosila 6.652 kune. U odnosu na početak 2005., troškovi uračunati u potrošačku košaricu porasli su za 450 kuna. Po istom izračunu, prosječna četveročlana obitelj u Osijeku danas izdvaja za hranu 2.498 kuna, odnosno 335 kuna više nego 2005., a prosječna četveročlana obitelj u Vukovaru 3.127 kuna, odnosno čak 490 kuna više. Sever upozorava da je u potrošačkoj košarici NHS-a uzeta u obzir minimalna mjesečna potrošnja na hranu. S obzirom na mala primanja, kaže on, potrošnja na hranu zapravo je mnogo veća i na uštrb je drugih potrošačkih stavki poput odijevanja, higijene i sličnog. Usprkos svemu on ne očekuje drastično poskupljenje hrane, ali drži zabrinjavajućim visok udio potrošnje na hranu i komunalije u cjelokupnoj mjesečnoj potrošnji.
- Ne bi trebalo doći ni do kakvih osjetnijih poskupljenja hrane zbog toga što je poskupjelo gorivo - smatra Sever. “Udio cijene goriva u ukupnim troškovima proizvodnje hrane i transporta kreće se od 2 do 3 posto.”
Miroslav FILIPOVIĆ
U GODINU DANA CIJENA PŠENICE UDVOSTRUČENA
Za razliku od divljanja cijena pšenice na svjetskim burzama, u Hrvatskoj se ona, prema podacima Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, nije značajnije mijenjala u odnosu na lani i trenutno iznosi 1.39 kn/kg. Međutim, i ta je cijena visoka. U odnosu na cijenu iz 2009. viša je za čak 85 posto. Cijena pšenice na domaćem tržištu bilježi kontinuirani trend rasta od listopada 2009. Cijena pšenice na mađarskoj burzi je početkom siječnja ove godine dosegla najvišu razinu u odnosu na proteklu godinu, te za termin dospijeća u ožujku 2011. iznosi 1.75 kuna po kilogramu. Na francuskoj je burzi MATIF početkom siječnja cijena pšenice bila 1.9 kn/kg. Na domaćem tržištu u porastu je i cijena kukuruza - krajem prosinca porasla je za 7 posto u odnosu na studeni.(Z.R.)
POPIJAČ: NEMA OSNOVE ZA LANČANA POSKUPLJENJA
Zbog trenutačnog poskupljenja benzina nema osnove ni bilo kakve potrebe za lančana poskupljenja roba i usluga kod proizvođača i trgovaca, izjavio je jučer