Hrvati spremni na dugotrajno preseljenje izvan zemlje
MIGRACIJE Zbog bolje poslovne budućnosti
Za razliku od nekih prijašnjih godina danas za radno mjesto i useljeničku vizu apliciraju podjednako mladi visokoobrazovani ljudi različitih zvanja i zanimanja, kao i oni u srednjim godinama koji već imaju obitelj. U tom slučaju, vrlo često sa sobom vode cijelu obitelj. Kanada, Australija, Novi Zeland, rad na brodu… za ljude u najproduktivnijim godinama trenutačno su najatraktivnija odredišta
Silvana ORUČ IVOŠ
(VJESNIK) U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća za one koji odlaze tražiti posao negdje izvan domovine govorilo se da idu »trbuhom za kruhom«. Uglavnom se odlazilo u europske zemlje, ali je najpopularnija bila Njemačka. Odlazak na rad u inozemstvo zapravo je u većoj ili manjoj mjeri prisutan oduvijek. Gotovo da i nema obitelji u priobalju koja nije iz tog razloga otpratila nekog od članova u jednu od Amerika.
Zbog globalne, teške i višegodišnje gospodarske krize mobilnost radne snage je u porastu, a u tome ne zaostaju ni Hrvati
Danas, zbog velike gospodarske krize, u situaciji kad mnoge obitelji nisu u stanju od zarade pokriti ni osnovnu »košaricu« mnogi opet traže sreću i zaradu u kakvoj stranoj obećanoj zemlji. No za razliku od nekih prijašnjih godina danas za radno mjesto i useljeničku vizu apliciraju podjednako mladi visokoobrazovani ljudi različitih zvanja i zanimanja, kao i oni u srednjim godinama koji već imaju obitelj. U tom slučaju, vrlo često sa sobom vode cijelu obitelj. Kanada, Australija, Novi Zeland, rad na brodu… za ljude u najproduktivnijim godinama trenutačno su najatraktivnija odredišta.
No to nije nikakva hrvatska specifičnost. Preseljenje zbog bolje poslovne budućnosti, pa čak i izvan domovine, uobičajena je praksa u razvijenim zemljama Europske unije, a o SAD-u da ne govorimo. Zbog globalne, teške i višegodišnje gospodarske krize mobilnost radne snage je u porastu, a u tome ne zaostaju ni Hrvati. Zato ne čudi što svakodnevno slušamo i čitamo o grupama koje odlaze u daleke zemlje u potrazi za boljom budućnošću. Na žalost, mnogo njih i njihovih potomaka nikad se neće vratiti u Hrvatsku. Iako je teško reći koliko je građana zaista spremno napustiti svoju zemlju, istraživanje portala MojPosao, napravljeno tijekom kolovoza 2011., pokazalo je da Hrvati itekako razmišljaju o toj mogućnosti. Istraživanje je provedeno u suradnji s najvećom svjetskom on-line regrutacijskom mrežom The Network, a obuhvatilo je više od 900 ispitanika. Pokazalo je da su Hrvati spremni na dugotrajno preseljenje i zbog ugovora na neodređeno.
Na život izvan Hrvatske, pokazalo je istraživanje portala Moj posao, spremno je 64 posto ispitanika ako bi dobili novi (bolji) posao. S preseljenjem preko granice se djelomično slaže 17 posto ispitanika, dok petina njih (19 posto) nije spremna na promjenu životne okoline
Na život izvan Hrvatske spremno je 64 posto ispitanika ako bi dobili novi (bolji) posao. S preseljenjem preko granice se djelomično slaže 17 posto ispitanika, dok petina njih (19 posto) nije spremna na promjenu životne okoline.
Ispitanici koji su spremni preseliti u inozemstvo, promijenili bi mjesto stanovanja pod uvjetom da dobiju ugovor na neodređeno (81 posto) ili ugovor na određeno, ali dulji od godinu dana (75 posto). Polovica ispitanika preselila bi se i radi ugovora na određeno u trajanju od pola godine. Četvrtina ispitanika (25 posto) preselila bi i privremeno na razdoblje do šest mjeseci, a isto toliko njih radilo bi na ugovor kod agencija za privremeno zapošljavanje.
Većina ispitanika (59 posto) u inozemstvu je spremna ostati i dulje od pet godina. Četvrtina ispitanika (24 posto) u inozemstvu bi radila tri do pet godina, a njih 17 posto željelo bi se vratiti u roku od tri godine.
Kao najvažnije razloge preseljenja izvan države najviše ispitanika (72 posto) navelo je bolji standard života i lošu ekonomsku situaciju u državi (66 posto). Zbog mogućnosti ostvarenja karijere preselilo bi 48 posto ispitanika, a zbog stjecanja radnog iskustva 43 posto. Svaki četvrti ispitanik (25 posto) selidbom želi započeti nov život, a 22 posto kao razlog navodi upoznavanje novih ljudi.
Najpoželjnija odredišta za nov početak su Njemačka i Švicarska (51 posto) te Velika Britanija (50 posto). U Sjedinjene Američke Države preselilo bi 43 posto ispitanika, a gotovo isto toliko (42 posto) u bližu Austriju. Čak 37 posto ispitanika preselilo bi u Kanadu, a 35 posto u Australiju. U susjednu Sloveniju preseliti je spremna četvrtina ispitanika (25 posto), dok je taj postotak nešto manji za Srbiju (osam posto) i Bosnu i Hercegovinu (šest posto).
Od gradova je najpopularniji London, tamo bi htjela raditi trećina ispitanika (33 posto), te Beč u koji bi preselilo 19 posto ispitanika. Na trećem je mjestu New York iza kojeg slijede Berlin i München.
Doseljenici u Kanadu koji ne idu u već dogovoren smještaj i posao prvih se tjedana mogu smjestiti u privremena »utočišta«, gdje im je osigurana i hrana
Pri izboru tvrtke u inozemstvu najviše bi se ispitanika vodilo za dobrom plaćom (64 posto). Gotovo polovica ispitanika (47 posto) tvrtku bi izabrala prema uvjetima za razvoj karijere, a 42 posto njih tvrtku bi biralo prema dobroj radnoj atmosferi.
Uvjeti preseljenja u nepoznatu državu najvažnije su informacije za 66 posto ispitanika, kao i potencijalni smještaj (63 posto). Životni standard je važna informacija za 60 posto ispitanika.
Najpoželjnija odredišta za nov početak su Njemačka i Švicarska te Velika Britanija. U Sjedinjene Američke Države preselilo bi se 43 posto ispitanika, a gotovo isto toliko (42 posto) u bližu Austriju. Čak 37 posto ispitanika preselilo bi se u Kanadu, a 35 posto u Australiju
Google je najpoželjniji poslodavac za većinu ispitanika (20 posto), a na drugom mjestu je IBM (10 posto). U Hewlett Packardu htjelo bi raditi šest posto, a u Microsoftu pet posto građana. Apple je na šestom mjestu (četiri posto), odmah iza BMW-a u kojem bi radilo pet posto ispitanika.
Da podaci portala MojPosao nisu samo teorija pokazuje svakodnevna praksa. U medijima se gotovo iz dana u dan objavljuju informacije o grupnim iseljavanjima u daleke zemlje. Kanada i Australija posebno su atraktivne zemlje jer je u njima još relativno lako brzo naći pristojan posao. I što je najvažnije, sa zaradom se mogu platiti troškovi stanovanja i života.
Belišće, Knin, Šibenik, Zadar i niz drugih manjih mjesta i gradova posljednjih su mjeseci ispratili grupe i do tridesetak radno sposobnih osoba koje su se odlučile za Kanadu ili Australiju. Prema informacijama, još je mnogo onih koji se na to spremaju.
Najpopularnije odredište - Kanada
Kanada je posebno zanimljiva obiteljima s malom djecom jer ima potrebnu logistiku, pristojne uvjete za doseljenike i visoku kvalitetu života. Doseljenici koji ne idu u već dogovoreni smještaj i posao prvih se tjedana mogu smjestiti u privremena »utočišta«, gdje im je osigurana i hrana. U tom roku pronalazi im se i prvi posao koji su obvezni prihvatiti, a kad pronađu posao, moraju najprije vratiti novac za stan, hranu i život u utočištu. Nakon toga su slobodni potražiti posao koji im bolje odgovara jer posla ima.Uostalom, i kanadske vlasti pozivaju hrvatske građane da se odluče na godinu dana radnog iskustva u Kanadi.
Naime, Kanada s Hrvatskom ima bilateralni ugovor na temelju kojeg vlada Kanade može izdati radnu dozvolu hrvatskim državljanima u dobi između 18 i 35 godina koji žele putovati i raditi u Kanadi do godinu dana u sklopu programa International Experience Canada. Tako je kategorija Young Professionals namijenjena hrvatskim državljanima, naročito onima koji su nedavno diplomirali na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u Hrvatskoj, koji žele unaprijediti svoju karijeru tako što će steći međunarodno radno iskustvo prema unaprijed dogovorenom ugovoru o radu u Kanadi. Upozoravaju da svaka osoba koja ulazi u Kanadu kao privremeni stanovnik (posjetitelj, radnik ili student) mora zadovoljiti opće uvjete za privremeni ulazak koje propisuju kanadski Zakon i propisi o useljavanju i zaštiti izbjeglica.
Iako je Australija dugo držala primat, Kanada je postala posebno primamljiva prije nekoliko godina. To je potvrdilo i globalno godišnje istraživanje koje je provela međunarodna banka HSBC. Istraživanje je provedeno na 3146 ljudi koji rade u 30 različitih industrija i 50 različitih zemalja. Dok su unatrag desetak godina na vrhu bile Njemačka, Kanada i Španjolska, prije nekoliko godine prvo je mjesto suvereno preuzela Kanada kao zemlja koja iseljenicima nudi najbolju kvalitetu života.