GSV: Za bolju gospodarsku aktivnost kamate moraju pasti
SJEDNICA
U ime Vlade Božidar Kalmeta istaknuo je potrebnim da bankarski sustav i mjere monetarne politike budu u cilju gospodarskog oporavka
autor: Lidija Kiseljak
(VEČERNJI LIST) Predstavnici Gospodarsko socijalnog vijeća nakon četverosatnog sastanka u Banskim dvorima ponovili su kako banke moraju aktivnije sudjelovati u borbi protiv krize, a ako već nema mogućnosti da se uvede porez na banke, onda je potrebno da snize kamate kako bi omogućile bolju gospodarsku aktivnost ali i povećale potrošnju.
- Banke se više bave nekretninama nego poslom kojim bi trebale. Vjerujemo da kamate mogu biti niže od postojećih, ali i smatramo da će se ulaskom u EU one približavati razini Unije – komentirao je Matko Bolanča, predsjednik GSV-a.
Trenutačno su prosječne kamate u eurozoni oko četiri posto, dok su kod nas oko šest posto.
- Prijedlog sindikata bio je uvođenje poreza na banke ili bankarske transakcije, no kako nam je objašnjeno, to se može uvesti tek kad takvo što usvoji i EU. No mislim da se onda može određenim izmjenama u zakonu ili propisima utjecati na to da banke postanu solidarnije u krizi – rekao je sindikalac Krešimir Sever. I on ističe da je potrebno snižavanje kamata. Tvrdi da su se banke u krizi prilagodile vlastitim potrebama i podižući kamate opteretile gospodarstvo, a radile su u cilju povećanja svoje dobiti.
U ime Vlade Božidar Kalmeta istaknuo je potrebnim da bankarski sustav i mjere monetarne politike budu u cilju gospodarskog oporavka. Istaknuo je kako je Vlada napravila dosta kroz svoje programe, primjerice A+ i poticanje stanogradnje, u kojima se kamata već sada kreće oko četiri posto. No pozvao je banke da bolje sudjeluju u modelu B u kojem se financiraju investicijski projekti. Kalmeta je napomenuo kako se puno radi da državna potrošnja bude pod kontrolom te ponovio jučerašnju poruku ministrice Dalić – da rebalansa neće biti.
Trenutačno su prosječne kamate u eurozoni oko četiri posto, dok su kod nas oko šest posto.
- Prijedlog sindikata bio je uvođenje poreza na banke ili bankarske transakcije, no kako nam je objašnjeno, to se može uvesti tek kad takvo što usvoji i EU. No mislim da se onda može određenim izmjenama u zakonu ili propisima utjecati na to da banke postanu solidarnije u krizi – rekao je sindikalac Krešimir Sever. I on ističe da je potrebno snižavanje kamata. Tvrdi da su se banke u krizi prilagodile vlastitim potrebama i podižući kamate opteretile gospodarstvo, a radile su u cilju povećanja svoje dobiti.
U ime Vlade Božidar Kalmeta istaknuo je potrebnim da bankarski sustav i mjere monetarne politike budu u cilju gospodarskog oporavka. Istaknuo je kako je Vlada napravila dosta kroz svoje programe, primjerice A+ i poticanje stanogradnje, u kojima se kamata već sada kreće oko četiri posto. No pozvao je banke da bolje sudjeluju u modelu B u kojem se financiraju investicijski projekti. Kalmeta je napomenuo kako se puno radi da državna potrošnja bude pod kontrolom te ponovio jučerašnju poruku ministrice Dalić – da rebalansa neće biti.
Preuzeto s: nhs.hr