Grčka otpušta 100 tisuća državnih službenika, sprema li se Hrvatskoj isto?

Svega nekoliko dana nakon što su dužnosnici MMF-a i Europske centralne banke Grčkoj uvjetovali novu tranšu kredita otpuštanjem 100 tisuća prekobrojnih državnih službenika i zabranom zapošljavanja novih na čak 20 godina, hrvatski ministar Uprave sastao se s grčkom veleposlanicom Ouranijom Arvaniti.

Iako se u izvješću za medije to ne navodi, teško je za povjerovati da prilikom razmjene iskustava sudionici sastanka nisu barem na trenutak pomislili da bi se sličan scenarij, poslije izbora, mogao odigrati i u Hrvatskoj.

Tim više što su se iz redova vladajućih ali i oporbe slične najave mogle čuti sve do nedavno, do ulaska u izbornu godinu. Stvarnost je nakon toga zamijenila predizborna retorika u kojoj se u pravilu iznose 'ružičasta' obećanja kojima malo tko vjeruje.

Odstrel u javnim poduzećima

Savjetnik Vlade, Željko Lovrinčević, jedan je od rijetkih koji danas razmišljaju isto kao i prije kada je tvrdio da se u javnom sektoru mora otpustiti najmanje 25.000 ljudi.

-Zaduživanjem se više ne može pokrivati ogroman trošak tromog i neučinkovitog javnog sektora. Hrvatska sama to ne može podnijeti a vanjski izvori sredstava biti će sve teže dostupni. Stoga je jedini način da više ne odgađamo reforme. U suprotnom, to će kao i u Grčkoj, za nas morati raditi MMF, upozorava Lovrinčević.

Zanimljivo je da su se slične ocjene mogle čuti još prošle godine u oporbenim redovima. U SDP-u je prije samog početka predizborne utrke najavljeno da će u slučaju dolaska te stranke na vlast iz državne uprave otpustiti 30 posto zaposlenih.

No, nekoliko mjeseci uoči izbora-obrat.

– Javna poduzeća bila su izvor i leglo korupcije, ali mi ne želimo vlast da bi se osvećivali. Nitko tko pošteno radi ne mora se bojati za svoje radno mjesto, jer ako se kvalitetno radi, tada nema viškova, kazao je predsjednik SDP-a, demantirajući napise da SDP i partneri planiraju otpustiti deset tisuća ljudi u javnoj upravi i javnim tvrtkama.

Jedini stranka, koja čini se iskreno progovara o otkazima je HSLS. Njen predsjednik Darinko Kosor otvoreno je priznao da oni žele smanjiti broj lokalnih jedinica te da će u slučaju dolaska na vlast ljudi u javnoj upravi i državnim tvrtkama neminovno ostati bez posla.

- Ne želimo građanima pričati bajke, rekao je Kosor.

Neprihvatljiva visina plaća birokrata

S njime se slažu i domaći ekonomisti. Napominju međutim da se ne može brzo otpustiti primjerice 50.000 ljudi iz javnog sektora jer bi to izazvalo socijalne probleme, možda i socijalne nemire, ali im je isto tako neprihvatljivo da broj zaposlenih i visina javnih plaća ostanu nedodirljive.

- Vlada mora u kratkom roku rekonstruirati porezni sustav i modernizirati javnu upravu prema standardima EU. Radi se o potpunoj internetizaciji i digitalizaciji transakcija nakon čega će se neminovno pojaviti višak ljudi, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

No, svatko tko pokuša dirnuti u 'siguran svijet' državne službe naići na žestok otpor. U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika već zbijaju redove spremni za ono što može uslijediti nakon izbora.

-Jeftina politička retorika uvijek polazi od pretpostavke da je državna administracija skupa, glomazna i neučinkovita. Državna uprava ima 65.000 zaposlenih, od čega gotovo 27.000 otpada na MUP, 10.000 na zaposlene u pravosudnim i kaznenim tijelima, 4.500 na zaposlene u Poreznoj i 4.000 u Carinskoj upravi, te oko 1.000 na Državni inspektorat. U svim tim tijelima teško može doći do smanjenja broja zaposlenih, a u nekima se čak predviđa novo zapošljavanje radi provedbe shengenskog režima ulaska u EU, podizanja razine sigurnosti i prava zatvorenika i funkcioniranja pravne države. Ako bi se od 65.000 službenika otpustilo 20.000 'prekobrojnih', državna uprava svela bi se na zaposlene u MUP-u, Poreznoj i Carinskoj upravi, Državni inspektorat i zaposlene u pravosudnim i kaznenim tijelima. Preostalih 20.000 državnih službenika, koji rade u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave, županijama i sustavu obrane moglo bi zatvoriti 'butigu' i svoje zadaće valjda prepustiti volonterima, kaže Boris Pleša, predsjednik SDLSN-a, te ujedno upućuje na 'Izjavu' Europske federacije sindikata javnih službi koja je objavila da rezanje plaća i radnih mjesta u javnome sektoru nije rješenje za globalnu gospodarsku krizu.