Građani biraju: mirovine s više ili manje rizika
ZAKON PRIPREMLJEN UMIROVLJENICI KOJI SU MOGLI BIRATI DRUGI STUP, MOĆI ĆE IZ NJEGA IZAĆI
Imovina osiguranika mlađih od 45 godina života rasporedit će se u agresivni potportfelj fonda, onih od 45 do 55 godina u uravnoteženi, a nakon 55 godina u konzervativni
(NOVI LIST) ZAGREB Vlada je pripremila zakonske izmjene kojima će se omogućiti da oko 120 tisuća radnika koji su 2002. godine dobrovoljno izabrali uplate doprinosa u drugi mirovinski stup, iako to nisu morali, prilikom odlaska u mirovinu mogu odabrati izlazak iz sustava kapitalizirane štednje.
Drugim riječima, osiguranici koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, u trenutku kad budu odlazili u mirovinu, moći će odlučiti žele li penziju primati samo iz prvog stupa, odnosno iz fonda solidarnosti ili ostaju kod toga da njihova mirovina bude kombinacija štednje iz prvog i drugog stupa kapitalizirane štednje. Toj kategoriji građana, od iduće godine, omogućit će se da prilikom odlaska u mirovinu izaberu povratak u prvi mirovinski stup ukoliko im se to, naravno, čini financijski isplativijim.
Bolja zaštita imovine
Osim povoljnosti za kategoriju mirovinskih osiguranika za koje su tijekom godina, od uvođenja sustava kapitalizirane štednje, izračuni pokazali da će imati niže mirovine od radnika koji su se odlučili svih 20 posto doprinosa uplaćivati isključivo u sustav generacijske solidarn
osti, uvode se i novine u radu obaveznih mirovinskih fondova. Četiri obavezna mirovinska fonda od iduće godine, a radi bolje zaštite imovine članova, formirat će nekoliko potportfelja – s agresivnim ulaganjem, s uravnoteženim ulaganjem te s konzervativnim ulaganjima. Obaveznim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (II stup) krajem lipnja bilo je obuhvaćeno 1.531.954 osiguranika, dok je dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (III stup) obuhvaćeno 169.503 osiguranika od čega ih je 151,8 tisuća raspoređeno u šest otvorenih fondova, dok je u 15 zatvorenih mirovinskih fondova uključeno 17,7 tisuća radnika.
Imovina članova obaveznog mirovinskog fonda mlađih od 45 godina života, od iduće godine rasporedit će se u agresivni potportfelj fonda. U uravnoteženi potporfelj rasporedit će se imovina članova fonda starih od 45 do 55 godina. Nakon što član fonda navrši 55 godina života njegova će se imovina automatski premjestiti u konzervativni potporfelj fonda gdje će ostati do ostvarivanja prava osiguranika na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Izbor potportfelja
Imovina konzervativnog potportfelja obveznog fonda u potpunosti mora biti zaštićena od valutnog rizika.
Najmanje 50 posto te imovine bit će obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koje izdaje ili za koje jamči Hrvatska, »država članica, odnosno država članica OECD-a, te Hrvatska narodna banka i središnje banke tih država članica, odnosno država članica OECD-a«.
Osiguranici čijih će se pet posto mirovinskog doprinosa u drugom stupu rasporediti u agresivni potportfelj obaveznog fonda moći će, bez naknade, izabrati raspored u uravnoteženi potporfelj. Također, član imovinu raspoređenu u uravnoteženi može bez naknade rasporedit u konzervativni potporfelj. No, nakon što to učine u periodu od pet godina neće moći mijenjati potporfelj.
Nakon 65 godina do novca umjesto mirovine
Novost mirovinskih izmjena je i da će član obaveznog fonda stariji od 65 godina života moći povući ukupna kapitalizirana sredstva sa svog osobnog računa, ako ne ostvari pravo na mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Takvi osiguranici sada ne mogu povući svoja sredstva iz sustava kapitalizirane štednje, no nakon njihove smrti to mogu učiniti nasljednici.
Gabrijela GALIĆ
Bolja zaštita imovine
Osim povoljnosti za kategoriju mirovinskih osiguranika za koje su tijekom godina, od uvođenja sustava kapitalizirane štednje, izračuni pokazali da će imati niže mirovine od radnika koji su se odlučili svih 20 posto doprinosa uplaćivati isključivo u sustav generacijske solidarn
osti, uvode se i novine u radu obaveznih mirovinskih fondova. Četiri obavezna mirovinska fonda od iduće godine, a radi bolje zaštite imovine članova, formirat će nekoliko potportfelja – s agresivnim ulaganjem, s uravnoteženim ulaganjem te s konzervativnim ulaganjima. Obaveznim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (II stup) krajem lipnja bilo je obuhvaćeno 1.531.954 osiguranika, dok je dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (III stup) obuhvaćeno 169.503 osiguranika od čega ih je 151,8 tisuća raspoređeno u šest otvorenih fondova, dok je u 15 zatvorenih mirovinskih fondova uključeno 17,7 tisuća radnika.
Imovina članova obaveznog mirovinskog fonda mlađih od 45 godina života, od iduće godine rasporedit će se u agresivni potportfelj fonda. U uravnoteženi potporfelj rasporedit će se imovina članova fonda starih od 45 do 55 godina. Nakon što član fonda navrši 55 godina života njegova će se imovina automatski premjestiti u konzervativni potporfelj fonda gdje će ostati do ostvarivanja prava osiguranika na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Izbor potportfelja
Imovina konzervativnog potportfelja obveznog fonda u potpunosti mora biti zaštićena od valutnog rizika.
Najmanje 50 posto te imovine bit će obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koje izdaje ili za koje jamči Hrvatska, »država članica, odnosno država članica OECD-a, te Hrvatska narodna banka i središnje banke tih država članica, odnosno država članica OECD-a«.
Osiguranici čijih će se pet posto mirovinskog doprinosa u drugom stupu rasporediti u agresivni potportfelj obaveznog fonda moći će, bez naknade, izabrati raspored u uravnoteženi potporfelj. Također, član imovinu raspoređenu u uravnoteženi može bez naknade rasporedit u konzervativni potporfelj. No, nakon što to učine u periodu od pet godina neće moći mijenjati potporfelj.
Nakon 65 godina do novca umjesto mirovine
Novost mirovinskih izmjena je i da će član obaveznog fonda stariji od 65 godina života moći povući ukupna kapitalizirana sredstva sa svog osobnog računa, ako ne ostvari pravo na mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Takvi osiguranici sada ne mogu povući svoja sredstva iz sustava kapitalizirane štednje, no nakon njihove smrti to mogu učiniti nasljednici.
Gabrijela GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr