Naime, isključimo li cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena rast je iznosio 2,1%, a isključimo li energiju i prehranu rast je iznosio tek 0,8% godišnje. U posljednjih nekoliko mjeseci rast cijena prehrane i bezalkoholnih pića se blago intenzivirao. U studenom su tako porasle za 4,5% godišnje.

Značajan doprinos rastu indeksa ostvarile su i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (+3,3% godišnje) te cijene duhana (+5,9% godišnje). Cijene odjeće i obuće i dalje negativno doprinose kretanju cijena na godišnjoj razini (-1,1%), dok su na mjesečnoj razini s porastom od 1,9% najviše pridonijele njihovom rastu. Budući da bazni učinak rasta cijena nafte na rast indeksa potrošačkih cijena sve više slabi dok se više proizvođačke cijene u trenutnim uvjetima stagnacije ne uspijevaju se preliti na krajnjeg potrošača, na razini cijele godine očekujemo umjereni rast potrošačkih cijena (u prosjeku malo iznad 2%).

S obzirom da ne očekujemo bitniji oporavak domaće potražnje, kao ni značajniji rast cijena nafte na svjetskim tržištima, inflatorni će pritisci i u 2012. biti blagi. Štoviše, u očekivanju ponovnog ulaska u recesiju, a u slučaju neusklađivanja administrativno utvrđenih cijena s tržišnim uvjetima, inflatorni pritisci u prosjeku bi mogli i blago oslabiti.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr